Nova ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Nakon sastanka vladajuće koalicije predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da će za novu ministricu predložiti Natašu Mikuš Žigman

Pošto je dobila podršku Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice, a potom i partnera u vladajućoj koaliciji, Nataša Mikuš Žigman predstavit će se nadležnom saborskom odboru u ponedjeljak, 14. srpnja, a sutradan će uslijediti glasovanje u Saboru.

Predstavljajući gospođu Mikuš Žigman, kazao je da je ona i ranije radila u njegovoj Vladi, šest godina bila je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva.

Ima veliko iskustvo u bavljenju s europskim fondovima i regionalnim razvojem, a bila je i čelnica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU. Trenutno se u Podravci bavi održivim razvojem.

Završila je anglistiku i germanistiku, europske studije u Ujedinjenoj Kraljevini te ekonomiku Europske unije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

"Gospođa Mikuš Žigman ima sve kvalifikacije za obavljanje posla ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i u potpunosti je upoznata s ključnim temama u njenom resoru", ustvrdio je poručivši da će se odlično uklopiti u rad Vlade.

Iskoristio je ovu prigodu kako bi još jednom zahvalio prethodnom ministru Šimi Erliću, koji je nakon lokalnih izbora preuzeo dužnost gradonačelnika Zadra.

Zahvalio je i državnoj tajnici gospođi Zrinki Raguž, državnoj tajnici koja je u međuvremenu upravljala ministarstvom, a koja ostaje na toj dužnosti.

Izrazio je posebno zadovoljstvo što će još jedna žena biti članica Vlade.

Novi Zakon o regionalnom razvoju i uspješna apsorpcija EU-fondova

Od nove ministrice, kazao je, očekuje nastavak politike podrške hrvatskim županijama, gradovima i općina kako bi svi krajevi Hrvatske imali jednake šanse za razvoj, sukladno jednoj od temeljnih Vladinih politika – onoj ravnomjernog regionalnog razvoja.

Osobito kroz posebne programe poput Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kao i posebne projekte za Sjever Hrvatske, Liku, Gorski kotar, Banovinu, brdsko-planinska područja i otoke.

Sve su to posebni formati koji će se dodatno strukturirati novim Zakonom o regionalnom razvoju, koji će se sada, nakon imenovanja nove ministrice, uputiti u javno savjetovanje, a sa županima će se raspraviti na sastanku 15. srpnja.

Važan segment u ovom resoru je i apsorpcija europskih fondova, kazao je premijer, podsjetivši da smo u proteklom razdoblju imali jedinstvenu priliku koristiti europske izvore financiranja iz čak četiri modula.

Prvi je bio prošli Višegodišnji financijski okvir, koji je apsorbiran u potpunosti, drugi Europski fond solidarnosti, korišten za obnovu Zagreba i Banovine, koji je također na vrijeme i u cijelosti iskorišten, treći je Instrument EU iduće generacije koji se provodi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u čijoj je provedbi Hrvatska među najučinkovitijima, i četvrti je aktualni VFO 2021. - 2027., gdje očekuje dinamiziranje apsorpcije sredstava.

Kohezijska i poljoprivredna politika Europske unije ključne su za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske

Uz to, tu je i budući višegodišnji financijskom okviru 2028–2034, a Europska komisija će 16. srpnja izaći s legislativnim paketom, nakon čega će sve zemlje krenuti u pregovore o usvajanju novog proračuna. I tu će nova ministrica imati važnu ulogu, kazao je premijer.

Govoreći o očekivanjima od iduće financijske perspektive, premijer je kazao kako prije svega treba vidjeti koliko je daleko Europska komisija otišla u promjenama dosadašnjeg koncepta.

Pritom je istaknuo da je kohezijska politika Hrvatsku, uz poljoprivrednu politiku, ključna te podsjetio da je od početka članstva 2013. do danas Hrvatska u plusu 16,7 milijardi eura, kada se gledaju sredstva koja je u europski proračun uplatila i koja je iz europskih izvora povukla.

Treba vidjeti, dodao je, kako će Europska komisija u svom prijedlogu povezati koheziju i konkurentnost.

"Mi ćemo se truditi da se u tom novom, modificiranom prijedlogu izborimo za ono što je za Hrvatsku bitno - da i dalje ostanemo neto korisnik u idućim godinama, a da sredstava bude dovoljno da nastavimo projekte za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske", naglasio je.

Upitan o eventualnim drugim promjenama u sastavu Vlade, premijer je kazao kako one u ovoj fazi nisu na dnevnom redu, ali on kao predsjednik Vlade zadržava pravo da, kada dođe određeni trenutak, napravi i dodatne promjene i osvježenja.

Vlada će pomoći Splitu da sanira štete od nevremena

Što se tiče nevremena koje je jučer prouzročilo velike materijalne štete u Splitu, premijer je kazao da je bio u direktnoj komunikaciji s gradonačelnikom Šutom i županom Bobanom.

Od njih očekuje da se popišu i registriraju štete, a na temelju toga Vlada će uputiti potrebnu pomoć.