WhatsApp

Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 16. 9. 2025.

Članstvo u Europskoj uniji uspješno koristimo za razvoj Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je Hrvatskom saboru Izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2025. godini. Fokus Europske unije u protekloj godini, kazao je, bio je na pitanjima obrane, sigurnosti i konkurentnosti.

U svojem je govoru pred zastupnicima premijer Plenković istaknuo politiku modernog suverenizma, odnosno jačanja međunarodno položaja Hrvatske, a time i podizanja kvalitete života hrvatskih građana i otpornost hrvatskog gospodarstva, u novom međunarodnom kontekstu, koji se brzo mijenja i u pogledu sigurnosne i trgovinske i energetske situacije.

Kazao je da smo u proteklih pola godine svjedoci nastavka ruske agresije na Ukrajinu, kao i pokušaja, za sada bez većeg uspjeha, mirovnih napora koji se poduzimaju od strane najutjecajnijih država svijeta.

Zatim, nastavljen je i sukob na Bliskom istoku, prije svega rat između Izraela i Hamasa, nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. i odgovora Izraela, koji je, nažalost, doveo do velikog broja civilnih žrtava u Gazi, što je osudio i izrazio žaljenje. Osim toga, dodao je, bili smo svjedoci i rata između Izraela i Jemena, rata između Izraela i Irana, nastavno na rat između Izraela i Hezbolaha u Libanonu.

Također svjedočili smo i ratu, istina kratkom, ali vrlo intenzivnom, između Indije i Pakistana, kazao je premijer Plenković.

Globalno prestrojavanje i preraspodjela ekonomske i vojne moći

Podsjetio je i na povijesnu odluku na sastanku na vrhu NATO-a, o većim izdvajanjima za obranu do 2035. - 3,5% BDP-a za plus 1,5% s obranom povezanim aktivnostima.

Istaknuo je i trgovinske ratove koji su u tijeku, prije svega politikom carina, koja je na određeni način i glavna odrednica politike trgovinskih odnosa Sjedinjenih Američkih Država u drugoj administraciji predsjednika Trumpa.

Naveo je i ubrzani rast Kine, podsjetivši na nedavni sastanak grupacije šangajske suradnje, kao i nastavak geopolitičke borbe za kontrolu nad kritičnim sirovinama i rijetkim metalima, o kojima ovisi globalna energetska tranzicija.

"To su samo neki od primjera velikog globalnog prestrojavanja u kojem živimo, a riječ je o preraspodjeli ekonomske i vojne moći, a onda samim time i političkog utjecaja, a u kontekstu velikih i nepovratnih klimatskih promjena te transformacijske snage umjetne inteligencije", kazao je premijer.

Europa mora biti ujedinjena u borbi za mir, sigurnost, slobodu i svoju budućnost

Kada je riječ o Europskoj uniji, odnosno ključnim odluka na najvišoj razini, podsjetio je na govor o stanju Unije koji je prošloga tjedna održala predsjednica Komisije von der Leyen pred Europskim parlamentom. Ona je tada ponovila da je Europa u političkom smislu kontinent koji se mora boriti za mir, za sigurnost, za slobodu, za neovisnost, za vrijednosti i za svoje mjesto u svijetu i svoju budućnost, te u tom kontekstu treba biti ujedinjena.

Hrvatska snažno podržava proces proširenja Europske unije

Premijer je izvijestio da se na proteklim sastancima Europskog vijeća raspravljalo o nizu tema koje su itekako relevantne za Hrvatsku.

Prije svega o procesu proširenja, kazao je, istaknuvši jasnu poziciju Hrvatske da podržava proces proširenja i reforme susjednih zemalja kako bi ostvarile one ciljeve koje je Hrvatska ostvarila prije 12 godina.

S te strane, dodao je, hrvatska je predanost posebna dodana vrijednost u tim raspravama zato što je to dio Europe koji poznajemo bolje nego neke druge zemlje.

Hrvatska nastoji svojom analizom i komentarima, istaknuo je, omogućiti da i njeni partneri u Europskoj uniji bolje razumiju stanje u pojedinim od susjednih država, izazove s kojima se oni susreću te dinamiku europskog i reformskog puta.

"Uvijek smo u našim analizama nastrojeni pozitivno, ali isto tako upozoravamo i na otvorena pitanja koja postoje, ne samo u smislu ispunjavanja kriterija, nego u pogledu unutarnje političke stabilnosti, u pogledu ekonomskih reformi pa i otvorenih pitanja koje postoje između pojedinih država našeg susjedstva", rekao je.

Veća izdvajanja za obranu, ali ne na štetu drugih politika

Osim toga, puno je vremena provedeno u razgovorima o sigurnosti i obrani s jednim posebnim sastankom na vrhu, gotovo cijelim posvećenim Ukrajini i jačanju izdvajanja za obranu. To je bilo vrijeme uoči odluka na sastanku na vrhu NATO-a, gdje su se nastojale identificirati pozicije pojedinih vlada o tome na što je i koliko tko spreman izdvojiti, kako bi se jačale obrambene sposobnosti svake od nacionalnih država, a kako bi te sposobnosti bile interoperabilne na razini Saveza i u partnerstvu u okviru Europske unije.

Naglasio je da je Hrvatska jedna od zemalja koje su ispunile postojeći do tada važeći zavjet, a to je 2% izdvajanja za obranu plus 20% za modernizaciju, pri čemu je Hrvatska dosegla 30% modernizacije.

"Naša ambicija je ići na 2,5% do 2027. i 3% do 2030. i kasnije postupno loviti ovih 3,5%, što smatramo da je realno", kazao je.

U tom je kontekstu naveo kako je ovogodišnji mimohod Hrvatske vojske, policije i drugih sastavnica Domovinske sigurnosti osvijestio i najširu hrvatsku javnost o važnosti ulaganja u obrambene sposobnosti i to ne nauštrb drugih politika, poput zdravstva, socijalne politike ili obrazovanja.

"Primjerice, mi danas izdvajamo već 5% BDP-a za obrazovanje i znanost, to je 12% državnog proračuna, čisto kao argument da shvatimo korelaciju između izdvajanja za obranu i primjerice izdvajanja za obrazovanje. Naša je politika s te strane uravnotežena i želimo jačati našu industrijsku i tehnološku bazu", naglasio je.

Podsjetio je da je Hrvatska, prije otprilike dva mjeseca, na prijedlog Ministarstva obrane zatražila zajam iz instrumenta SAFE, a to su sigurnosne mjere za Evropu, te da je Europska komisija prošli ponedjeljak dala načelni pristanak za čak 1,7 milijardi eura. Tim sredstvima se namjeravaju financirati različiti izdaci u resoru obrane, dodao je predsjednik Vlade.

Što se tiče komplementarnosti NATO-a i Europske unije, premijer Plenković kazao je kako su hrvatska izdvajanja prije svega vođena ovim novim zavjetom NATO-a, ali su jednako tako na tragu jačanja europske strateške autonomije i obrambenih sposobnosti europskih država članica.

Hrvatska je među najuspješnijima u korištenju sredstava iz NPOO-a

Tema koja je jedna od najvažnijih za sve i na nacionalnoj razini je pitanje konkurentnosti, istaknuo je premijer podsjetivši na nekoliko dokumenata koji su svojevrsne programske podloge za rad Europske komisije, a sada se dio tih inicijativa prevodi u zakonske prijedloge koje prolaze proceduru donošenja odluka između Komisije, Parlamenta i Vijeća.

Premijer Plenković je istaknuo da je Hrvatska među onim zemljama koje u potpunosti ispunjavaju kriterije koje je definirala za korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te je jedna od rijetkih država članica koja će, izgledno je, iskoristiti sva sredstva koja su iz tog instrumenta na raspolaganju, do kraja 2026.

Regionalno energetsko čvorište

"Želimo da se Hrvatska i dalje snaži kao regionalno energetsko čvorište, a proces ulaganja u našu energetsku infrastrukturu traje", naglasio je predsjednik Vlade kazavši da je naš LNG brod trenutno u Turskoj gdje je u tijeku rad na povećanju njegovih kapaciteta, s trenutnih 3,1 milijardi kubika plina, na čak 6,1 milijardu.

Isto tako, dodao je, ulažemo trenutno 560 milijuna eura kako bismo proširili plinovode i kako bi bili spremni transportirati i vodik kao energent budućnosti.

Istodobno, vode se razgovori sa svim nama susjednim zemljama oko većeg korištenja Jadranskog naftovoda. Podsjetio je da Hrvatska putem Jadranskog naftovoda može osigurati nafte i za rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj u potpunom iznosu njihovih potreba. To je posebno važno kada je riječ o energetskoj sigurnosti.

Vode se i razgovori s partnerima iz SAD-a, a premijer je podsjetio da je od dosadašnjih 112 brodova s ukapljenim plinom koji su došli u Hrvatsku, čak 67% došlo iz SAD-a.

"Naša je želja izgraditi južnu plinsku interkonekciju, od Dugopolja prema Zagvozdu i kasnije prema Bosni i Hercegovini, kako bismo omogućili plinifikaciju teritorija Federacije Bosni i Hercegovine. Nema većeg strateškog upliva i pomoći Hrvatske energetskoj neovisnosti Bosni i Hercegovine od izgradnje južno plinske interkonekcije", poručio je.

Pregovori o novom proračunu Europske unije

Kao posebno važnu temu izdvojio je pregovore o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028–2034.

Izvijestio je da su trenutno započeli razgovori na operativnim razinama, a prva velika rasprava na razini šefova država i vlada planira se u prosincu ove godine.

Pritom je otklonio tezu koja se jedno vrijeme provlačila u našem medijskom prostoru da više neće biti europskih sredstava za Hrvatsku.

"Hrvatska je trenutno, od početka članstva do danas, 17 milijardi eura u plusu. Godišnja članarina koju uplaćujemo u Europski proračun je 700 milijuna eura. Dakle, unatoč tome što taj iznos s godinama raste, mi smo i dalje u vrlo solidnom plusu što nam omogućuje financiranje upravo onih projekata kojima lovimo korak sa zemljama koje su ušle u Europsku uniju prije nas", rekao je.

Novi Višegodišnji financijski okvir, rekao je premijer, ima četiri proračunska stupa ukupne vrijednosti 1,98 bilijuna eura. To je 1,26% bruto nacionalnog dohotka na razini Europske unije.

Dodao je kao treba voditi računa da će se u idućem VFO-u početi s otplatom zajedničkog zajma za Instrument EU iduće generacije, za što su rezervirana sredstva koja će iznositi oko 25 milijardi eura godišnje koje ćemo zajednički otplaćivati, i to će trajati idućih 30 godina.

Europska sredstva za uspješno sustizanje razvijenijih članica

"Mi želimo da ovaj novi proračun bez obzira njegovu novu strukturu i dalje omogući Hrvatskoj da provodi politiku lovljenja koraka sa onima koji su ušli u Uniju prije nas", naglasio je.

Bez obzira hoće li se poljoprivredna ili kohezijska politika sada na voditi kroz drugačije module ili proračunske okvire, sredstva će biti tu, istaknuo je premijer Plenković.

Ovaj sedmogodišnji proračun trebao bi biti otprilike dvije milijarde eura izdašniji za Hrvatsku nego što je bio prošli, ali sada više nema instrumenta nacionalnog plana opravke i otpornosti, tih dodatnih deset milijardi eura.

"Vraćamo se u situaciju bez potreba za posebnim intervencijama, tako da bismo omogućili svima da funkcioniraju na tržišnim osnovama", pojasnio je.

Istaknuo je da je Hrvatska u 2025. dosegnula 77 posto prosječne razvijenosti Europske unije, u odnosu na 61 posto, na koliko je bila u 2016. godini.

Nalazimo se i u završnim mjesecima našeg pristupnog procesa za članstvo Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, ili OECD, podsjetio je najavivši da će glavni tajnik te organizacije u siječnju predstaviti drugi ekonomski pregled Hrvatske, strateški dokument koji bi trebao potvrditi da je Hrvatska ispunila sve kriterije.

Pitanje Ukrajine pitanje je sigurnosti cijele Europe

Što se tiče ključnih vanjsko-političkih tema, izdvojio je situaciju u Ukrajini, podsjetivši da je bilo više situacija u kojima se nije moglo donositi odluke na razini svih 27 država članica, već na 27 - 1, ali se uvijek pronašlo proceduralno rješenje kako da se te odluke i dalje donose.

"Ovo pitanje je po nama suštinsko, ključno pitanje kredibiliteta jer je riječ o sigurnosti cijele Europe, cijelog kontinenta, našoj slobodi i poštovanju međunarodnog prava, a i velikom utjecaju na sigurnosnu arhitekturu", poručio je podsjetivši da se to vidjelo upravo prije nekoliko dana u slučaju dronova nad Poljskom.

Ukupna podrška Ukrajini raste, kazao je i podsjetio na hrvatsku potporu odnosno 14 paketa vojne pomoći, ukupne vrijednost 317 milijuna eura, kao i na međunarodne konferencije kojima je Hrvatska bila domaćin, a koje su bile posvećene Ukrajini.

Nastavak mirovnog procesa na Bliskom istoku koji bi doveo do dvodržavnog rješenja

Druga važna tema o kojoj su raspravljali europski čelnici bio je sukob na Bliskom istoku.

Pritom je naglasio okvir koji predstavlja dugogodišnju politiku i stav svih hrvatskih vlada - osigurati situaciju u kojoj bi i Židovi i Palestinci živjeli jedni pored drugih u miru u dvije države i to na način da je Izraelu zajamčena sigurnost, a da Palestinci ostvare svoj cilj o državi.

Podsjetio je da je teroristički napad i masakr Hamasa nad izraelskim civilima i otimanje talaca doveo situaciju na Bliskom istoku do usijanja, do akcije izraelske vojske koja traje više od godinu i pol dana, uz nevjerojatno velik broj civilnih žrtava, Palestinaca u pojasu Gaze, što je još jednom osudio i zbog čega je izrazio žaljenje.

"Mi smo u tom kontekstu na poziciji da je nužno osloboditi sve taoce koji su još živi, da je ključno uspostaviti mir, sveobuhvatno rješenje kroz mirovni proces, koje bi dovelo do tog konačnog cilja, dugoročnog, po nama jedinog mogućeg, o dvije države", poručio je premijer.

U tom je kontekstu naveo da je hrvatska Vlada do sada uputila 4 milijuna eura humanitarne pomoći Gazi.

Podsjetio je da je nedavno u Zagrebu bila je palestinska ministrica vanjskih poslova i sadržajno predstavila politička stajališta palestinske vlasti.

Isto tako, Zagreb je posjetio i izraelski ministar vanjskih poslova, a premijer je istaknuo da je na sastanku s hrvatske strane jasno iskazan stav da se protivimo bilo kakvim akcijama koje dovode do daljnjih civilnih žrtava, založili se za oslobađanje svih talaca, a jednako tako i založili se za što skorije ozbiljno nastavljanje mirovnog procesa koji bi doveo do dvodržavnog rješenja.

U tom pogledu naši napori usuglašavaju se s nama ključnim parterima, poručio je premijer Plenković, a što se tiče pitanja priznanja, ono je dakako važno, kazao je, međutim, vodimo računa da je danas 147 zemalja priznalo Palestinu, a da je situacija na terenu ovako kakva je.

"To govorim zato da ne bi imali iluzija da će priznanje naše ili bilo čije drugo dovesti do prestanka ratnih operacija", naglasio je predsjednik Vlade založivši se za dogovor o sveobuhvatnom mirovnom rješenju.

2026. bit će u žarištu obrana, sigurnost i novi europski proračun

Izdvojio je i sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom, koji je nedavno boravio u Zagrebu, a s kojim je razgovarao o dinamici koja ja je ispred njih, poput dva velika summita, između EU i Afričke unije te između EU i Latinske Amerike.

Što se tiče ostalih nadolazećih aktivnosti, izdvojio je hrvatsko predsjedanje Inicijativom triju mora, najavivši da će se u Hrvatskoj održati summit na proljeće, te summit EU MED 9 grupe, najesen.

Na kraju je kazao kako očekuje da će 2026., uz napor o jačanju obrane, sigurnosti i praćenju eventualnih novih eskalacija, biti posvećena definiranju načina financiranja idućeg Višegodišnjeg financijskog okvira.

"Tu ćemo se založiti da Hrvatska dosegne sve ono što je bila naša ambicija, a to je da članstvo Europske unije iskoristimo za ekonomski, socijalni, infrastrukturni i svaki drugi razvoj", zaključio je.

Foto: Hina