Istra znatno pridonosi ukupnom rastu hrvatskog gospodarstva

U povodu obilježavanja Dana Istarske županije predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u svečanoj sjednici Županijske skupštine u Pazinu

Čestitajući svima Dan županije, prisjetio se 26. rujna 1943., odnosno povijesne i dalekosežne odluke koja je dovele do sjedinjenja Istre s Hrvatskom.

"To su povijesne odluke kojima na kojima se temelji ne samo naše zajedništvo, odlučnost i hrabrost Hrvata u Istri, nego odluka naroda Istre da svoju budućnost veže uz Hrvatsku, uvažavajući pritom i kulturnu raznolikost, suživot posebnosti i temeljne vrijednosti slobode i demokracije, na kojima je i suvremena Hrvatska sazdana", poručio je.

Svima u Istri čestitao je na brojnim postignućima u tom dijelu Hrvatske istaknuvši kako je napredak toliko vidljiv da bi mnoge županije pozavidjele na uspjesima u svim segmentima kvalitete života.

Velike investicije u prometnu infrastrukturu Istre

Naglasio je kako je pomno planirano da ova današnja svečana sjednica bude dopunjena i svečanim otvaranjem obnovljene prve cijevi tunela kroz Učku, nakon što je prošle godine otvorena druga cijev.

Podsjetio je da je riječ o velikim investicijama - 200 milijuna eura za novu cijev, 22 milijuna eura za obnovu stare cijevi, 200 milijuna eura za preostalih nešto manje od 12 kilometara dionice od tunela Učke do Matulja, te s njima povezana dva vijadukta na Dragi i most Mirna.

"To je poruka hrvatske Vlade koja dovršava cijeli Istarski ipsilon", kazao je i najavio daljnje investicije u prometnu infrastrukturu Istre prema uspješnom modelu javno-privatnog partnerstva, od Žminja do Labina.

Osim toga, najavio je i ulaganja u revitalizaciju željezničke infrastrukture.

Trećina ukupnih turističkih dolazaka i noćenja ostvarena u Istri

Govoreći o uspješnoj turističkoj godini, u kojoj je do sada ostvareno preko 17 milijuna dolazaka i preko 90 milijuna noćenja, kazao je da je skoro trećina i dolazaka i noćenja ostvarena u Istri istaknuvši velik doprinos Istre rastu hrvatskog gospodarstva.

Osvrnuo se i na trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, istaknuvši da je hrvatski BDP u drugom kvartalu ove godine rastao 3,4 posto, što je 18. uzastopni kvartal rasta, i podsjetivši da je lani hrvatski rast od 3,9 posto bio drugi u Europskoj uniji.

Dodao je da danas ukupni BDP iznosi 92 milijardi eura, u usporedbi s 2016. kada je iznosio 47 milijardi eura, što znači da je gotovo udvostručen, dok je BDP po stanovniku danas 22 tisuće eura, u odnosu na 11 tisuća iz 2016.

Rekordno visoka zaposlenost, rast plaća i mirovina

Istodobno, sa 61 posto prosječne razvijenosti Europske unije, dosegli smo 77 posto, uz očekivanje da ćemo do kraja godine doseći 78 posto.

Cilj je, poručio je premijer, da taj rast osjeti svako kućanstvo i svaka obitelj te svi građani - od umirovljenika do djece koja su naša budućnost.

Vlada je vodila politiku odgovornog upravljanja javnim financijama, a to je temeljna postavka koja je omogućila svaki daljnji ekonomski napredak, istaknuo je premijer Plenković.

Najvažniji pokazatelj, a to je broj zaposlenih, kazao je, rekordno je visok i dodao da danas u Hrvatskoj radi milijun i 788 tisuća ljudi, što je 300 tisuća ljudi više nego 2016. godine.

Nezaposlenost je pala na 73 tisuće, što je praktički prirodna stopa nezaposlenosti.

Taj je uspjeh hrvatskog tržišta rada ilustrirao sljedećim podatkom - prije devet godina na jednog nezaposlenog bilo je 4 zaposlenih, dok je danas na jednog nezaposlenog čak 24 zaposlenih.

Plaće i mirovine, dodao je, najvažnije su pitanje za svako društvo i za svakog pojedinca, a one su u Hrvatskoj isto višestruko rasle.

Podsjetio je da je prosječna plaća u Hrvatskoj 2016. iznosila 749 eura, a danas je 1.437 eura. Minimalna plaća je s 414 eura došla na 960. Prosječna sveukupna mirovina, koja je 2016. iznosila 357 eura, do kraja ove godine, nakon što se isplati godišnji dodatak, proći će 700 eura.

Svjesni smo problema inflatornih pritisaka, naglasio je premijer Plenković, međutim, dodao je, kada se gleda kumulativno rast plaća i mirovina itekako je veći od rasta inflacije.

Pritom je podsjetio da je Vlada u godinama krize vodila politiku stvaranja sigurnosnih mreža za cijelo društvo.

Energetsku krizu nitko praktički nije osjetio na svojim računima, naglasio je, jer je Vlada stala i uz gospodarstvo i uz građane i očuvala socijalnu koheziju.

Prihodi jedinica lokalne samouprave s 1,5 milijardu eura narasli na 3,6 milijardi eura

Osvrnuo se i na Vladinu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja kazavši kako se ona utjelovila u stalnom dijalogu u formatima koji prije nisu postojali, u snažnoj funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji te u realizaciji važnih projekata.

Ukupno gledano, dodao je, prihodi jedinica lokalne i regionalne samouprave narasli su u posljednjih devet godina s 1,5 milijardu eura na 3,6 milijardi eura, a to su učinci porezne reforme.

Govoreći o političkim prioritetima u godinama koje dolaze prvenstveno je istaknuo demografsku revitalizaciju, kao dugotrajnu i sveobuhvatnu zadaću svih aktera u društvu koja zahtijeva veliku prilagodbu. Pritom je, kao samo jedan od primjera, istaknuo brojna ulaganja, osobito u obrazovni sustav, vrijedna 2,7 milijardi eura, kao i brojne naknade, poput roditeljskih, koje su mnogostruko uvećane.

Uz to, prioriteti su i dekarbonizacija i zelena tranzicija, posebno istaknuvši ulaganja u LNG terminal i ostalu energetsku infrastrukturu koja je Hrvatskoj osigurala sigurnost opskrbe energentima, kao i digitalna transformacija.

Naveo je i ulaganja u sigurnost i obranu, što je itekako važno u današnje vrijeme nikad neizvjesnijih globalnih okolnosti.

Na kraju je poručio da će Vlada i dalje biti partner Istarskoj županiji, gradovima i općinama u daljnjoj realizaciji svih projekata kojima je cilj nastaviti podizati kvalitetu života svih građana u Istri.

"Svi zajedno moramo graditi Hrvatsku i svatko ima svoju zadaću u višerazinskom upravljanju zemljom", poručio je.