Želimo pomoći Ukrajini da iziđe nakraj s posljedicama rata

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u otvorenju Međunarodne braniteljske konferencije u Splitu, čiji je cilj potvrda snažne i nedvosmislene potpore Ukrajini

Ta konferencija – prva svoje vrste – okuplja predstavnike 14 zemalja i niza međunarodnih institucija koje se bave zdravljem, rehabilitacijom, zapošljavanjem i društvenom reintegracijom veterana.

Poželjevši dobrodošlicu ukrajinskim veteranima, premijer Plenković je poručio kako je ova konferencija samo dio aktivnosti koje hrvatska Vlada poduzima proteklih godina u cilju internacionalizacije teške situacije u kojoj se Ukrajina nalazi od početka druge ruske agresije u zadnjih 12 godina.

Od veljače 2022. Hrvatska je svojim političkim izjavama, ali i djelima potpore Ukrajini kao žrtvi agresije Putinova režima, vrlo jasno dala snažnu podršku ukrajinskim prijateljima.

U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska bila domaćin četiri značajna međunarodna skupa - prvog sastanka Parlamentarne skupštine Krimske platforme, prve Međunarodne konferencije o humanitarnom razminiranju Ukrajine, sastanka na vrhu između zemalja jugoistoka Europe i Ukrajine te ova današnja konferencija posvećena skrbi i brizi o braniteljima.

Konferencija je organizirana na temelju iskustva koje Hrvatska ima, kazao je, o potpori i skrbi za hrvatske branitelje koji su ha hrvatsku slobodu dali najviše, bilo kada je riječ o zakonskim propisima, proračunskom okviru, projektima, programima, veteranskim centrima i tako dalje.

Ta hrvatska iskustva, istaknuo je, mogu biti korisna Ukrajini upravo u ovom trenutku.

Kako se ova konferencija odvija u Splitu, gradu 4. gardijske brigade, premijer Plenković iskoristio je prigodu da se i ovim putem prisjeti general-bojnika Andrije Matijaša Pauka, koji je poginuo prije 30. godina u završnim akcijama Domovinskog rata i koji je jedan od onih hrvatskih heroja kojem dugujemo slobodu.

Nevjerojatna hrabrost, ustrajnost i snaga Ukrajinaca

Što se tiče trenutne situacije u Ukrajini, premijer Plenković kazao je kako je i noćas Rusija raketirala Ukrajinu, a u napadu je nažalost poginulo jedno dijete.

Visoko cijenimo napore naših međunarodnih partnera, osobito američkog predsjednika Trumpa, uz svesrdnu potporu svih as na europskoj razini, da se dođe do prekida vatre, a potom i do mira i cjelovitog rješenja koje će omogućiti kraj stradanja i patnje za ukrajinski narod, rekao je premijer Plenković.

U protekle tri i pol godine Ukrajina je pretrpjela ogromne gubitke i vojnika i civila, razoreni su gradovi i infrastruktura, kazao je.

"Hrabrost, ustrajnost i snaga Ukrajinaca da se odupru ovako velikoj sili i ovakvoj agresiji je nevjerojatna. Svaki se dan divimo onome što je Ukrajina učinila ojačavši svoj obrambeni sustav i svoje sposobnosti te ujedno nalazeći se u poziciji izuzetne međunarodne solidarnosti i pomoći", poručio je dodajući kako je i Hrvatska tome dala svoj obol sa 14 paketa vojne pomoći.

U herojskom otporu Ukrajina nije sama

Premijer Plenković naglasio je kako u tom herojskom otporu Ukrajina nije sama izrazivši želju da se proces koji će dovesti do mira povede što prije te da mu Rusija iskreno pristupi, što nažalost trenutno nije slučaj.

Ukrajina je tema svih međunarodnih sastanaka, dodao je, bilo o samoj sigurnosnoj situaciji, bilo o financijskoj i ekonomskoj pomoći ili podršci na europskom putu.

Hrvatska se zalaže da Ukrajina otvori takozvani prvi klaster u pregovaračkom procesu s Europskom uniju, kazao je i izrazio nadu da će do toga doći u najskorije vrijeme.

Tri specifične niše hrvatske potpore Ukrajini

Što se tiče hrvatske podrške Ukrajini, premijer Plenković naveo je pitanje humanitarnog razminiranja, skrb o veteranima te procesuiranje ratnih zločina, jer su to tri specifične niše u kojima Hrvatska stjecajem okolnosti ima posebna iskustva.

Ova današnja konferencija, istaknuo je, pojasnit će kako je Hrvatska na temelju iskustava iz Domovinskog rata prošla put od razaranja do obnove, od okupiranih područja do reintegracije svojih teritorija.

Pritom je posebno naglasio mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, jednog od najuspješnijih primjera rada bilo koje UN-ove misije na teritoriju Europe, iskustvo koje bi, ako je to moguće, bilo dobro primijeniti na ukrajinsku situaciju.

Kada je riječ o braniteljima, premijer je kazao kako je ogroman broj branitelja u Domovinskom ratu pridonio hrvatskoj slobodi.

Zadaća države je da ljudima koji su za slobodu dali najviše pruži, prije svega, zdravstvenu i psihološku podršku, socijalnu i poslovnu reintegraciju, da im da dostojanstvo i smisao i da imaju odgovarajuće i poštovano mjesto u društvu.

Hrvatski model skrbi o braniteljima može biti itekako koristan Ukrajini

Upravo hrvatski model skrbi o braniteljima, koji Vlada provodi prvenstveno kroz Ministarstvo hrvatskih braniteljima, objedinjuje i zdravstvenu i psihološku i socijalnu i radnu rehabilitaciju, istaknuo je.

Stoga je takav sveobuhvatan pristup, doda je, u ovom trenutku itekako koristan Ukrajini.

Podsjetio je da je Hrvatska izgradila četiri velika veteranska centra, u Sinju, Šibeniku, Petrinji i Daruvaru, a u njima su već primljeni na rehabilitaciju ukrajinski vojni invalidi.

Uz sufinanciranje europskim sredstvima, dodao je, izgradit će se novih pet centara u Virovitici, Senju, Osijeku, Krapini i Biogradu na Moru.

Uz to, gradit će se i dodatni domovi za dugotrajnu skrb, uz postojeći u Pakracu, u Slunju, Vukovaru, Slavonskom Brodu i Imotskom, kao i centar za liječenje trajnih rana u Zagrebu.

"Nikad nismo u poziciji da dovoljno zahvalimo hrvatskim braniteljima. I zato nama nije bio problem naći snage i umješnosti da napravimo jedinstven i cjelovit Zakon o hrvatskim braniteljima, da donesemo Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata i Zakon o nestalima", poručio je predsjednik Vlade.

Tko zaboravi svoje branitelje, taj zaboravlja svoju slobodu

Dok se sva ta pitanja ne istraže i ne riješe, naglasio je, mi svoju zadaću kao društvo nismo do kraja ispunili.

Zato je pristup Vlade stalan, kontinuiran i obazriv dijalog i partnerstvo s braniteljskim udrugama, poručio je premijer Plenković.

Važno je da sva naša iskustva prenesemo ukrajinskoj Vladi, jer smo se i mi našli u sličnoj situaciji i kroz godine tražili najbolja moguća rješenja, dodao je.

Hrvatska je možda mala zemlja, kazao je, ali Ukrajini, zemlji koja nas je među prvima međunarodno priznala 1991. godine, pomaže od srca, s osjećajem pravde, solidarnosti i prijateljstva.

"Mi u Hrvatskoj znamo reći: tko zaboravi svoje branitelje, taj zaboravlja svoju slobodu", zaključio je.

Memorandum o suradnju između Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva branitelja Ukrajine

Uoči Međunarodne braniteljske konferencije, predsjednik Vlade sastao se s ministricom za pitanja veterana Ukrajine Natalijom Kalmykovom.

Potpisan je i Memorandum o suradnji između Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva branitelja Ukrajine u području skrbi o veteranima.