Hrvatska se ne vodi pesimizmom, nego radom, povjerenjem i odgovornošću
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu Vlade, kojim ona ujedno obilježava početak 10. godine mandata
Izvješće je strukturirano na temelju pet prioriteta Programa Vlade: gospodarski snažnoj i otpornoj Hrvatskoj, Hrvatskoj koja potiče demografski oporavak i socijalnu uključenost, digitalno naprednoj i obrazovanoj Hrvatskoj, zelenoj i održivoj Hrvatskoj te sigurnoj i međunarodno uvaženoj Hrvatskoj. Naglasivši kako se Hrvatska ne vodi peseizmom, nego radom, povjerenjem i odgovornošću, premijer je poručio kako Vlada to čini predano i s vizijom boljitka položaja svih hrvatskih građana i jačanja gospodarstva.
U uvodnom dijelu svojeg govora pred zastupnicima, premijer je naglasio da su tri mandata njegove Vlade u kontinuitetu u prvom redu potvrda političke stabilnosti i povjerenja građana.
U današnjim globalnim okolnostima, kazao je premijer, mir i sigurnost nisu više zajamčeni. Ruska agresija na Ukrajinu, ratovi na Bliskom istoku i Africi, rastući migracijski pritisci, energetske i klimatske krize i kibernetičke prijetnje duboko mijenjaju okolnosti u kojima djelujemo, istaknuo je te dodao da u takvom svijetu svaka država mora jasno definirati i štiti svoje nacionalne interese, ali i ostati vjerna svojim vrijednostima i načelima.
"Mi to činimo odgovorno, predano, s vizijom boljitka položaja naših građana i jačanja našeg gospodarstva", poručio je.
Kao članica Europske unije i NATO-a, Hrvatska je pouzdani partner, saveznik i konstruktivan akter u međunarodnim odnosima.
U vremenima međusobno isprepletenih kriza, kazao je premijer, osigurali smo gospodarsku otpornost i održali društvenu solidarnost.
Za razliku od onih koji traže razdor, mi tražimo zajedništvo, stabilnost i napredak
Odgovarajući na oporbene kritike koje su se mogle čuti uoči predstavljanja Izvješća, premijer Plenković poručio je kako za razliku od onih koji traže razdor, a ne rješenja, vladajući traže zajedništvo, stabilnost i napredak.
"Hrvatska se ne vodi pesimizmom i slikom zemlje permanentne krize i lošeg stanja, nego radom, povjerenjem i odgovornošću", naglasio je osvrnuvši se na nekoliko kritika koje su upućene.
Što se tiče borbe protiv korupcije, koja je pošast u svakom društvu, pa tako i u hrvatskom, naša pravosudna tijela rade sukladno Ustavu i zakonima, ne štite nikoga, a korupcija ima ime i prezime, kazao je.
Sva tijela kaznenog progona imaju punu podršku da otkrivaju sve počinitelje i da ih privode pravdi, dodao je.
Što se tiče stranih radnika i situacije na tržištu rada, kazao je da je u Hrvatskoj oko 160 tisuća stranih radnika, što je dobro za hrvatsko gospodarstvo.
Da nema toliko ljudi koji nam pomažu u građevinskom, turističkom i ugostiteljskom sektoru, teško da bi imali ovako vibrantno gospodarstvo kakvo imamo danas, ustvrdio je.
Njihov položaj štitimo novim zakonom i boljim uređenjem njihovog dolaska i vodimo računa da oni koji dođu u Hrvatsku žive dostojanstveno i da ne utječu na naš način života, u smislu mijenjanja naše tradicije, kulture i društva.
O tome jesmo li uspješni odlučuju građani na izborima, a oni nam daju uvjerljive pobjede
Govoreći dalje o kritikama oporbe, premijer je ustvrdio kako Vlada ne smatra da je riješila sve probleme i da je sve što čini idealno, ali, poručio je, trudimo se i borimo svakog dana da svi žive bolje i da nam gospodarstvo bude snažnije i otpornije.
"Jesmo li u tome uspješni ili ne, na kraju odlučuju naši građani na izborima, a mi smo u zadnjih godinu i pol dana na tri od četiri izborna ciklusa pobijedili uvjerljivo", naglasio je dodajući da jedino ta tri izbora ozbiljno odlučuju o načinu naših života.
Podsjetivši na sve akcije oporbe uoči zadnjih parlamentarnih izbora, među kojima je bilo i razbijanje inventara u sabornici te prosvjed na Markovu trgu, poručio im je da su isprobali sve taktike, a ni jedna im nije upalila jer ljudi vide kako se stvarno živi u Hrvatskoj.
Izvješće o radu Vlade koje je predstavio, podijelio je na pet stupova - prvi je gospodarski snažna i otporna Hrvatska, drugi je poticanje demografskog oporavka, treći digitalno napredna i obrazovana Hrvatska, četvrti zelena i održiva Hrvatska i peti sigurna i međunarodno uvažena Hrvatska.
Snažan gospodarski rast
Govoreći o trenutnoj gospodarskoj situaciji, predsjednik Vlade naglasio je kako hrvatsko gospodarstvo raste 18 uzastopnih kvartala, od početka 2021., odnosno od kraja najintenzivnijeg dijela pandemije.
Ono je među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji, a prošlu godinu završilo je na drugom mjestu, s rastom od 3,9 posto, podsjetio je. Ove godine, dodao je, predviđa se rast od oko 3,3 posto.
BDP po stanovniku u devet je godina porastao s 11 tisuća eura na 22 tisuće eura, dosegnuvši 77 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, nasuprot 62 posto 2015.
Prikazujući te podatke komparativno, premijer je naveo da je Hrvatska iznad Slovačke koja je na 75 posto razvijenosti, iznad Grčke koja je na 70 posto, iznad Latvije koja je na 71, iznad Bugarske koja je na 66 posto, a dosegli smo razinu Mađarske.
Cilj nam je do kraja ovog mandata premašiti 80 posto prosjeka razvoja, istaknuo je dodajući kako je, primjerice, Poljska na 79 posto, a Portugal, koji je članica od 1986. godine, na 82 posto.
Odgovorna fiskalna politika
Takav snažan i kontinuiran rast, naglasio je, prati odgovorna fiskalna politika.
Deficit proračuna je stalno ispod 3 posto, a unatoč kriznim okolnostima javni dug, koji je u jednom trenutku nakon pandemije došao na oko 87 posto, danas je smanjen na 56,9 posto udjela u BDP-u, što je najniža razina u više desetljeća.
Naveo je i kreditni rejting prema sve tri svjetske agencije koje ističu da je Hrvatska, zahvaljujući Vladinoj politici jasnog smjera i odgovornog upravljanja javnim financijama te reformama i investicijama, zaslužila biti u investicijskoj A razini.
Podsjetio je da je 2016. taj rejting bio na razini kolokvijalno nazvanoj "junk".
Iduće godine zaokružit ćemo naše međunarodno pozicioniranje ulaskom u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD, što će biti nova potvrda gospodarskog, političkog i društvenog sazrijevanja, najavio je premijer Plenković.
Hrvatska je lani dosegnula 8. mjesto u svijetu po ispunjavanju ciljeva održivog razvoja, kazao je premijer pojasnivši kako to znači da smo pomirili politiku gospodarskoga rasta s održivim razvojem.
Vrlo jasan trend rasta plaća i mirovina
Govoreći o inflaciji, naveo je da je kumulativna inflacija u razdoblju mandata njegovih vlada u 9 godina iznosila oko 35 posto.
U istom razdoblju, od 2016., minimalna bruto plaća porasla je za 134 posto, prosječna plaća za 92 posto, medijalna plaća za 90 posto, a prosječne mirovine za 93 posto.
"Je li to dovoljno? Nije. Ali je trend rasta primanja, i plaća i mirovina, vrlo jasan", poručio je i dodao kako je to rezultat provedbe mjera u proteklih devet godina te stalnog dijaloga sa sindikatima i poslodavcima.
U tom je kontekstu izrazio zadovoljstvo ponovnim uspostavljanjem Vladinog Ureda za socijalno partnerstvo koji pomaže u postizanju rješenja korisnih za sve.
Osvrnuo se i na materijalni položaj državnih i javnih zaposlenika, kazavši kako je potrebno voditi računa i o stabilnosti javnih financija.
Rekordna zaposlenost i povijesno niska razina nezaposlenosti
Podsjetio je da je u mandatima njegove Vlade otvoreno preko 300 tisuća novih radnih mjesta, a danas bilježimo rekordnih milijun i 780 tisuća zaposlenih.
Istovremeno je nezaposlenost spuštena na povijesno nisku razinu od oko 4 posto te je danas oko 76 tisuća nezaposlenih.
"Kad smo krenuli 2016. omjer zaposlenih i nezaposlenih bio je 4:1, danas, devet godina kasnije, na jednu nezaposlenu osobu imamo 23 zaposlene osobe", naglasio je premijer.
Mjerama aktivne politike zapošljavanja Vlada potiče rast zaposlenosti i stvaranje novih radnih mjesta, posebno kroz programe samozapošljavanja.
Od listopada 2016. u te je mjere bilo uključeno 320 tisuća ljudi, dodao je, a za to je izdvojeno 1,4 milijarde eura.
Danas u Hrvatskoj radi 160 tisuća stranih radnika koji pomažu hrvatskom gospodarstvu svojim doprinosom.
Uvedena je porezna olakšica od pet godina bez plaćanja poreza na dohodak za hrvatske povratnike, odnosno za one koji su živjeli vani najmanje dvije godine, što je i demografska i gospodarska mjera, istaknuo je predsjednik Vlade.
Paketi pomoći u krizama vrijedni 8,5 milijardi eura
U krizama je Vlada djelovala brzo i odgovorno, poručio je predsjednik Vlade podsjetivši na narativ oporbe uoči parlamentarnih izbora 2020. o 400 tisuća otpuštenih radnika, što se pokazalo kao potpuno kriva teza.
"Očuvali smo radna mjesta mjerama i paketima pomoći", ustvrdio je.
U krizama je država građanima i gospodarstvu stavila na raspolaganje stavila 8,5 milijardi eura, kao svojevrsnu sigurnosnu mrežu kako bi svi prošli sa što manje udara i sa što manje štete.
Glavni cilj tih mjera bilo je očuvati socijalnu koheziju i pomoći najranjivijima, u čemu smo uspjeli, poručio je predsjednik Vlade dodajući kako, zbog Vladinih mjera, hrvatski građani praktički nisu osjetili energetsku krizu.
Sada se te mjere polako u fazama otpuštaju kako bismo se polako vratili na tržišne osnove cijena energenata, dodao je.
Rješavamo dva najveća problema - inflatorne pritiske i priuštivo stanovanje
Premijer je kazao da su dva velika problema u hrvatskom društvu. Jedan su inflatorni pritisci, da drugi priuštivo stanovanje.
Kod inflatornih pritisaka, istaknuo je, očekuje puno snažniju i veću ulogu Hrvatske narodne banke jer je i monetarna politika ta koja se mora baviti mjerama smanjivanja inflatornih pritisaka.
Podsjetio je da ja Vlada održala sastanke s ugostiteljskim, turističkim, građevinskim i energetskim sektorima na tu temu.
Svi zajedno, dodao je, moramo učiniti više kako bi se to pitanje riješilo, jer jedino Vlada, poručio je, vodi brigu o svima, ali svi moraju dati svoj doprinos i pokazati društvenu solidarnost.
Što se tiče drugog problema, priuštivog stanovanja, premijer je istaknuo da je cilj Strategije stambene politike da pomogne mladima i obiteljima da riješe svoje stambeno pitanje i ostaju u Hrvatskoj.
"To su dva velika problema koja imamo i na kojima radimo. Mi ih uvažavamo, priznajemo i svjesni smo ih, nekad nas čak i frustriraju. Jer smo puno učinili u posljednjih devet godina, a ovi elementi ostaju neriješeni", poručio je.
Kontinuirano stvaramo bolje uvjete za poslovanje hrvatskih poduzeća
Radimo i dalje na poreznoj reformi, kazao je premijer i naglasio da novi paket poreznih izmjena, koji će se uskoro naći pred saborskim zastupnicima, potiče ulaganja u sport, kulturu i civilno društvo, unaprjeđuje fiskalizaciju te jača zaštitu potrošača i kvalitetu bankarskih usluga.
Istaknuo je da je Vlada smanjila parafiskalne namete za 135 milijuna eura, a administrativnim rasterećenjima postignute su uštede od 207 milijuna eura.
Premijer je rekao i da Vlada kontinuirano stvara bolje uvjete za poslovanje hrvatskih poduzeća, čemu pridonosi i pouzdan pravni i predvidivi porezni sustav.
"Oni sad nastupaju kao da dolaze s nekog ozbiljnog tržišta na kojem svi mehanizmi funkcioniraju", ustvrdio je, dodavši da je položaj hrvatskih izvoznika jači nego što je to bio prije petnaest godina.
Naša su poduzeća u 2024. ostvarila rekordne prihode od 170 milijardi eura i rekordnu dobit od 10 milijardi eura i oboje je dvostruko više nego 2016. godine, naglasio je Plenković.
Kazao je da izvoznici, koji su zajedno s malim i srednjim poduzetnicima kičma gospodarstva, koriste prednosti visokog kreditnog rejtinga, hrvatskog članstva u europodručju i nižih kamata za zaduživanje. I zbog toga, naglasio je, stavljamo u fokus hrvatsku industriju, koja ponovno postaje pokretač rasta i izvoza.
Pritom je naveo rast industrijske proizvodnje od 3,6 posto u prvih osam mjeseci, dok je robni izvoz porastao je 4,2 posto u prvih sedam mjeseci, a izvoz prerađivačke industrije raste 5,5 posto.
"To je u skladu s našim ciljevima, suprotno tezi oporbe, da nam gospodarstvo počiva na zdravim temeljima i ovi podaci to podupiru", poručio je Plenković.
Nova industrijska strategija i ulaganja u istraživanje i razvoj
U tom kontekstu, dodao je da Ministarstvo gospodarstva radi na novoj industrijskoj strategiji, a nastavit će se i s povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj jer, kako je rekao premijer, bez toga nećemo moći pratiti europsku i globalnu konkurenciju.
Dodao je i da su ulaganja u istraživanje i razvoj utrostručena od 2016., s oko 400 milijuna eura na skoro 1,2 milijarde u prošloj godini.
Pokrenuli smo, kazao je predsjednik Vlade, i reformu investicijskih poticaja, snizili pragove nezaposlenosti po županijama i povećali potpore za nova radna mjesta.
Povjerenje građana u državne vrijednosnice
Naglasio je i da je prvi put u povijesti inozemni dug države manji od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama.
Tu štednju aktivirali smo u korist razvoja - kroz 3 izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa, kazao je i dodao da su građani podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti od 11,4 milijarde eura. Uz to je otvoreno 52 tisuće novih računa u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu.
Time je unesena nova dinamika u tržište kapitala, kazao je premijer, a za to ulaganje građani su dobili 323 milijuna eura kamata.
Ovi brojevi su impresivni, a najvažnije je povjerenje građana u državne vrijednosnice, poručio je.
Korisne su, dodao je, i inicijative za integraciju tržišta kapitala za srednju i jugoistočnu Europu.
U turizmu smo dosegli limite, sada je važno uskladiti kvalitetu usluge i cijene
Osvrnuo se i na turizam, važnu granu hrvatskog gospodarstva.
Izvijestio je da je do sada u ovoj godini ostvareno 20,4 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja, čime su zapravo gotovo dosegnuti limiti koji su oko 21 milijun dolazaka i oko 110 milijuna noćenja.
Sada je važno da kvaliteta usluge i cijena budu promišljene, kazao je i dodao da svi u turističkom sektoru trebaju pogledati situaciju na tržištu i prilagoditi cijene.
"Cjenovna politika je ključ u vremenu ovakve konkurencije na Mediteranu", upozorio je poručivši svima u sektoru da ne pretjeruju s cijenama ukoliko žele da im se gosti vraćaju.
Podsjetio je i da je kombinacijom porezne, stambene i turističke politike pokrenuta reformu privatnog smještaja.
Ulaganja u sport su ušesterostručena
Što se tiče sporta, premijer Plenković je naglasio kako je za sport izdvojeno šest puta više sredstava u odnosu na početak prvog mandata 2016.
Tada je, prisjetio se, za sport izdvajano 26 milijuna eura, a danas se izdvaja 170 milijuna eura.
Uz to, reformom kojom se omogućava financiranje sporta kroz privlačenje privatnih investitora očekuje i bolje rezultate i bolju infrastrukturu.
Veliki prometni projekti
Govoreći o razvoju prometne infrastrukture, premijer Plenković naveo je neke od brojnih dovršenih projekata - autocestu do Siska, drugu cijev tunela Učka, Pelješki most.
Ostaje riješiti jedini pravi prometni čep velikih razmjera između Omiša i Splita, što je apsolutni prioritet kada je riječ o prometnoj infrastrukturi u ovom mandatu.
Najavio je da će se do kraja iduće godine u potpunosti dovršiti Istarski ipsilon u punom profilu autoceste te proširiti most Mirna i vijadukt Limska draga.
Istarski ipsilon pretvorit ćemo u iks, produžetkom autoceste od Žminja do Labina, dodao je.
Bit će dovršeno i 12 kilometara punog profila autoceste od Učke do Matulja.
Što se tiče Koridora Vc, podsjetio je da je prije nego je postao premijer postojala ideja da se preprojektira hrvatski dio koridora Vc na brzu cestu.
"Pa smo našli sredstva, pa smo izgradili most na Savi kod Svilaja, pa smo pustili 25 kilometara Osijek - Beli Manastir i prije deset dana otvorili smo zadnjih pet kilometara do mađarske granice", rekao je premijer Plenković.
Uz to, dodao je, središta hrvatskih županija koja nisu na velikim prometnim pravcima s njima će se povezati brzim cestama.
Ostaje i dovršiti autocestu do Dubrovnika, kazao je.
Apsolutni prioritet ulaganje u željeznice
Premijer je rekao da se investicije u željeznice odvijaju puno sporije nego što bi u Vladi htjeli i kao jedan od razloga naveo kompleksnost samih projekata.
"Prioritet je to ubrzati", naglasio je Plenković i kao pozitivan primjer istaknuo Končar, koji je ove godine isporučio prvi hrvatski baterijski vlak, a do 2025. bit će 70 novih vlakova u prometu, od kojih je više od polovice nabavljeno u posljednje četiri godine.
Premijer je istaknuo i značajne investicije u hrvatsku obalu, kazavši da je riječ o ulaganjima bez presedana u prometne i riječne luke, rive te obalnu infrastrukturu.
Uspjeh politike ravnomjerna regionalnog razvoja
Govoreći o politici ravnomjernog regionalnog razvoja, predsjednik Vlade je spomenuo novi Zakon o regionalnom razvoju, rekavši da će se po uzoru na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem te Projekt Sjever napraviti savjeti za jadransku i središnju Hrvatsku.
Naglasio je da o uspješnosti politike ravnomjernog regionalnoga razvoja govore rezultati lokalnih izbora jer je 83 posto jedinica lokalne i područne samouprave ostalo iste političke boje.
Spomenuo je i mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja, rekavši da je riječ o nacionalnom modulu koji uključuje sve gradove koji su sjedišta hrvatskih županija kako bi dobili odgovarajuća sredstva za urbani razvoj.
"Dali smo im njihove vlastite omotnice što znači da nemaju konkurenciju u nekom drugom gradu. Mogli smo tih 800 milijuna usmjeriti negdje drugdje, ali smo se odlučili za ovaj model koji je postigao sjajan efekt", pojasnio je Plenković.
Dodao je i da je Vlada osnovala Vijeće za urbani razvoj koji omogućuje brže, bolje i učinkovitije korištenje tih sredstava.
Za obnovu Zagreba i Banovine četiri milijarde eura
Premijer je u svom govoru naglasio da je u poslijepotresnu obnovu Zagreba i Banovine uloženo četiri milijarde eura.
Istaknuo je da je obnova svih škola, vrtića, bolnica te cijele infrastrukture u Zagrebu, uključivši i privatne zgrade, dominantno financirana sredstvima koja je osigurala Vlada.
Kazao je da mu je drago što je to napravljeno, uvjeren je da će se sve i dovršiti do 2030. godine.
Podsjetio je na svoju izjavu neposredno nakon potresa kada je kazao da 10 sekundi potresa znači 10 godina obnove.
U osvrtu na europski kontekst, predsjednik Vlade poručio je da je naš profit u odnosu na uplaćenu godišnju članarinu 17,8 milijardi eura u prvih 12 godina članstva.
"To je velika dodana vrijednost našem kapacitetu investiranju i financiranju projekata", ocijenio je te najavio da ćemo sada aktivno participirati u formiranju novog sedmogodišnjeg proračuna u interesu hrvatske države.
Demografska revitalizacija - jačamo obitelj kao temelj našeg društva
Govoreći o demografskim mjerama, Plenković je istaknuo da je najvažnija mjera - naknada za roditeljski dopust - u dosadašnjim mandatima ove Vlade povećana devet puta.
"Danas netko tko ima plaću 3.000 eura, ako je godinu dana na roditeljskom dopustu, prima punu plaću. To je mjera koja je potaknula mnoge da imaju još djece", kazao je.
Dodao je da je očinski dopust produljen na 20 dana za jedno dijete i 30 dana za blizance, a jednokratna potpora za novorođenčad povećana je sa tristotinjak na 618 eura.
Istaknuo je da je za cijeli program demografske revitalizacije depopuliranih područja izdvojeno 30 milijuna eura.
"Sve su to mjere koje zajedno sa stambenom politikom nastoje jačati temelj našeg društva, a to je obitelj", poručio je Plenković.
Nada se da će se navedenim mjerama dugoročno smanjiti negativni trendovi s kakvima se, dodao je, suočavaju i druge europske zemlje.
Priuštivo stanovanje, stalan posao i pristojna plaća
Što se tiče priuštivog stanovanja, nastavlja se s politikom povrata poreza - PDV-a za novogradnju i povrat poreza na starogradnju. Cilj je omogućiti 9 tisuća stanova za priuštivi najam, a u planu je izgradnja 8 tisuća POS-ovih stanova čime bi se omogućilo ekonomsko osamostaljivanje mladih.
Premijer je napomenuo da danas 20.000 mladih radi na neodređeno. Imaju sigurnost posla i ugovor na neodređeno vrijeme, kazao je.
Briga za umirovljenike
Što se tiče položaja umirovljenika, predsjednik Vlade kazao je kako razumije da je njima najteže te Vlada nizom mjera nastoji ojačati njihov položaj.
Spomenuo je formulu za usklađivanje koja sada iznosi 85:15 te treće najveće usklađenje mirovina od 1999. godine do danas koje je iznosilo 6,48 posto, kao i 11 jednokratnih potpora isplaćenih u krizama, ukupno vrijednih 770 milijuna eura.
Osvrnuo se na, ove godine uveden, godišnji dodatak. Naglasio je da nije realna isplata 13. mirovine u iznosu još jedne pune mirovine, jer za to nema novaca u proračunu. Stoga će se isplatiti dodatak - 6 eura po godini staža, što će državni proračun koštati ukupno 210 milijuna eura.
Prosječno će to iznositi 172 eura te će tako prosječna mirovina doseći nešto iznad 700 eura. Premijer je podsjetio da je cilj u programu Vlade doći na sveukupnu prosječnu mirovinu od 800 eura.
Istaknuo je gradnju 18 novih centara za starije osobe koji će biti kombinacija stacionarne i vaninstitucionalne skrbi, a njihov je smisao da ljudi mogu doći i provesti svoj dan u ugodnom ozračju i s adekvatnom brigom.
"Ti centri će promijeniti optiku domova za starije", ocijenio je Plenković te najavio Zakon o starijim osobama koji će donijeti u dijalogu sa strankama umirovljenika, maticom i sindikatima.
Kvalitetan i otporan sustav socijalne skrbi
Predsjednik Vlade izvijestio je o učinjenom u sustavu socijalne skrbi i zdravstva.
Napomenuo je da osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu sada iznosi 160 euro što je 51 posto više nego 2016. godine.
Govoreći o Zakonu o inkluzivnom dodatku, kakvog prije nije bilo, kazao je da je njime pojednostavljena i skraćena procedura što je osobama s invaliditetom posebno važno.
Dosad je pokrenuto gotovo 350 tisuća postupaka te riješeno njih više od 240 tisuća, što znači da više od 185 tisuća građana već prima inkluzivni dodatak.
U zdravstveni sustav uloženo 2,5 milijardi eura
U zdravstveni sustav uloženo je 2,5 milijardi eura, nastavio je svoje izvješće premijer.
Naglasio je da u mandatu ministrice Hrstić očekuje napredak u smanjenju listi čekanja te želi bolju kontrolu javnih nabava i suzbijanje korupcija u zdravstvu koja je, kazao je, postala itekako vidljiv problem.
Spomenuo je i Zakon o logopedskoj djelatnosti te pomorsku i helikoptersku hitnu službu, naglasivši tendenciju povećanja broja brodica i pokrivenost cijele zemlje.
Proračun za obrazovanje 5 posto BDP-a
Predsjednik Vlade istaknuo je da mali narodi i male zemlje poput nas moraju ulagati u obrazovanje, jer bez toga nemaju nikakve šanse.
U tom kontekstu naglasio je da je proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih narastao, sa 1,8 na 4,6 milijardi eura te danas iznosi 5 posto hrvatskog BDP-a.
Ponovio je ambiciju da do 2030. godine svako dijete ima mjesto u vrtiću a nastava u svim osnovnim školama bude jednosmjenska.
"Nema ni jedne zemlje u EU u kojoj je cijena obrok u studentskoj menzi 0,86 eura", dodao je.
Moramo jačati povjerenje građana u pravosuđe
Što se tiče pravosuđa, potrebno je jačati povjerenje građana, učiniti ga učinkovitijim i bržim za one koji nastoje ostvariti svoje pravo.
U tim naporima postignuti su rezultati, što se vidi i iz izvješća o vladavini prava na razini Europske komisije, a koliko politika može pridonijeti percepciji pravosuđa vidjet će se uskoro pri izboru čelne osobe Vrhovnog suda i novih sudaca Ustavnog suda, poručio je Plenković.
Zakonom o upravljanju pokretninama i nekretninama učinjen je ogroman iskorak u pogledu državne imovine, a novim zakonima o prostornom uređenju, izgradnji i energetskoj učinkovitosti pridonijet će se boljem uređenju zemlje, kazao je.
U Hrvatskoj se svi moraju osjećati dobro
"Donesen je novi zakon o upravljanju državnim poduzećima, dižemo standarde na razinu OECD-a očekujući članstvo iduće godine", nastavio je premijer.
Zahvalio je svim manjinskim zastupnicima na odličnoj suradnji, naglasivši operativni program za nacionalne manjine s kojim su napravljeni značajni iskoraci.
"Želimo da se svaki pripadnik nacionalne manjine u Hrvatskoj dobro osjeća", kazao je, dodavši da na jednak način vodimo računa o Hrvatima izvan Hrvatske jer smo, naglasio je civilizirano, moderno društvo.
Najveći val obnove kulturne baštine
Govoreći o kulturnoj baštini, predsjednik Vlade podsjetio je da je proveden najveći val obnove - obnovljeno je više od 500 zgrada u što je uloženo više od 1,6 milijardi eura.
Osim toga, otvoreno je ili obnovljeno 30 knjižnica i arhiva.
Obnavljaju se i brojna kazališta, muzeji, samostani i crkve, a u Zagrebu je otvorena i druga scena HNK, čiju je izgradnju sa 45 milijuna eura u potpunosti financirala Vlada.
Otporna, održiva, zelena i sigurna Hrvatska
Premijer je istaknuo usvojene strategije za energetsku neovisnost i mogućnost da pomognemo našim susjedima u opskrbi energentima.
"Što se tiče investicija u centre za gospodarenje otpadom, one se nastavljaju, što se tiče poljoprivrede - i dalje želimo samodostatnost, veća ulaganja, potporu poljoprivrednicima, vodit ćemo tijesan dijalog s njima u kontekstu priprema za novu financijsku perspektivu", nastavio je svoje izvješće predsjednik Vlade.
Osvrnuo se na izdvajanje za obranu te podsjetio na dogovor postignut na NATO summitu u Haagu o izdvajanju od 3,5 posto BDP-a plus 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti do 2035.
Kazao je da će Hrvatska ostvariti taj cilj, a u tome će nam pomoći instrument SAFE-a u iznosu od 1,7 milijardi eura.
Podrška Ukrajini i humanitarna pomoć području Gaze
Kazao je da je naša podrška Ukrajini i dalje snažna i stalna u svim aspektima, uključujući i vojnu pomoć, a govoreći o ratu između Izraela i Hamasa pozdravio oslobađanje talaca i provedbu prve faze mirovnog plana te aktivnosti na usmjerene na postizanje dvodržavnog rješenja i dugotrajnog mira.
"Vidi se da smo imali poziciju koja je itekako ispravna, nastavit ćemo humanitarno pomagati", poručio je.
Poduzimamo napore da ojačamo položaj Hrvata u BiH, kao i u zemljama gdje su manjina
Što se tiče skrbi o hrvatskim braniteljima, Plenković je naglasio drugu fazu širenje braniteljskih centara - izgradnju u Virovitici, Senju, Osijeku, Krapini i Biogradu na Moru.
"Istodobno gradimo ustanove za dugotrajni smještaj u Pakracu, Slunju, Imotskom, Slavonskom Brodu i Vukovaru", kazao je.
Zahvalio je ministru hrvatskih branitelja na svemu što čini u traganju za nestalim osobama iz Domovinskog rata, a govoreći o aktivnostima hrvatske policije, istaknuo je njihov doprinos u kontekstu migrantske krize, našeg ulaska u Schengen te brige o sigurnosti građana tijekom teističke sezone
"Zahvala hrvatskim policajcima koji čuvaju onaj dio granice gdje nemamo prirodnu granicu, osobito u pogledu sprečavanja nezakonitih prelazaka granica", poručio je.
Osvrnuo se na jugoistok Europe, naglasivši da želimo biti faktor stabilnosti, podupiremo proces proširenje te posebno skrbimo o Hrvatima u BiH kao i o Hrvatima u drugim zemljama gdje su manjina.
"Činimo ogroman napor da njihov položaj bude snažniji", kazao je. Dodao je da vodimo računa i o hrvatskoj dijaspori, posebno istaknuvši projekt Ljetna škola Domovina kroz koju svake godine mladi Hrvati iz cijelog svijeta dolaze u Hrvatsku i upoznaju zemlju svojih predaka.
Nastavit ćemo s rastom plaća i mirovina te jačanjem gospodarstva
Na kraju govora, predsjednik Vlade poručio je da su pred nama brojni izazovi - od sigurnosnih prijetnji i hibridnih napada, energetskih i klimatskih šokova, migracijskih pritisaka, demografskog pražnjenja, utrke za tehnologijama i umjetnom inteligencijom.
Naglasio je da je stoga Vladina zadaća jasna: nastavit će se s rastom plaća, mirovina i životnog standarda, održavati visoku zaposlenost i suzbijati inflaciju i nejednakost.
"U gospodarstvu ćemo čuvati stabilnost i produktivnost, ulagati u inovacije industrije i visoke vrijednosti, kapital tržišta pretvarati u kapital razvoja. Demografski i socijalno olakšati put mladima prema osamostaljenju, štititi umirovljenike i ranjive. Domaću proizvodnju energije povećati, osobito iz obnovljivih izvora", naveo je.
Dodao je da će se nastaviti jačati obrazovne, pravosudne i druge institucije, a vanjskopolitički nastojati biti pravi partner.
"Sve to nastojat ćemo činiti u dijalogu s građanima i s političkim akterima", zaključio je predsjednik Vlade.