Pozdravljamo deblokadu zajma Ukrajini od 90 milijardi eura

Čelnici i čelnice Europske unije okupili su se u Nikoziji na Cipru, a rasprave su usredotočene na geopolitičke okolnosti, nov Višegodišnji financijski okvir, rusku agresiju na Ukrajinu te posljedice rata na Bliskom istoku

Čelnici Europske unije razgovarali s predsjednikom Ukrajine Zelenskim. Izrazili su su zadovoljstvo time što su Mađarska i Slovačka uklonile prepreke za postizanje suglasnosti o zajmu Ukrajini vrijednog 90 milijardi eura te 20. paketu sankcija protiv Rusije, a nakon što je putem popravljenog naftovoda Družba ponovno krenula opskrba prema tim zemljama.

"Još sam jednom istaknuo da se plan opskrbe naftom Mađarske i Slovačke putem JANAF-a pokazao funkcionalnim, stabilnim i sigurnim. Prevezene su sve količine koje je naručila tvrtka MOL za rafinerije u Százhalombatti i Bratislavi", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Osvrnuli su se i na rezultate izbora u Mađarskoj, a nakon pobjede Petera Magyara očekuju vrlo dobru suradnju među 27 država članica Europske unije, posebno u vezi Ukrajine.

Ukrajini su potrebna snažna sigurnosna jamstva puno šira od onih Europske unije. Zato mirovni sporazum mora uključivati sigurnosna jamstva snažnih članica međunarodne zajednice, poručio je predsjednik Vlade.

Podržavamo članstvo Ukrajine u Europskoj uniji ali nije realno da se ono ostvari do početka 2027.

Što se tiče nastavka proširenja, premijer je istaknuo da Hrvatska podržava europski put Ukrajine, ali i dodao da nije realno da bude završen do početka 2027.

Ukrajinske ambicije za članstvo, dodao je, vrlo su važan korak i dio ukupnih napora za postizanje mirovnog sporazuma i vrlo je važno da se Ukrajini otvoreno kaže koja su realna očekivanja u pogledu kalendara.

Kao najmlađa država članica, Hrvatska je svjesna složenosti i dugotrajnosti procesa, poručio je.

Treba napraviti okvir o kojem će se na razini Europskog vijeća dodatno razgovarati, dodao je.

Presudno je da se Hormuški tjesnac što prije otvori

U razgovorima o situaciji na Bliskom istoku zaključeno je da je ključno otvoriti Hormuški tjesnac.

Nastojat će se s nizom velikih zemalja koje imaju sposobnosti pomoći otvaranju tjesnaca te smiriti neravnotežu u opskrbi energentima, osobito naftom, plinom i kerozinom.

U tom su kontekstu načelno raspravili prijedlog Europske komisije o kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim mjerama za borbu protiv energetske krize, pri čemu su dugoročne mjere usmjerene na nalaženje alternative za fosilna goriva i energetsku tranziciju.

Hrvatska je bila među prvim članicama koje su usvojile mjere na nacionalnoj razini, limitirajući cijene naftnih derivata i osiguravajući daljnje potpore za plin i struju.

U raspravi o novom proračunu želimo očuvati kohezijsku i poljoprivrednu politiku

Danas će se raspravljati o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028–2034.

Podsjetio je da je Europska komisija predložila najveći proračun do sada vrijedan 2 bilijuna eura.

Pregovori će se danas voditi prije svega o stupu proračuna koji se odnosi na konkurentnost, kao i na osiguranju prihoda proračuna da bi se mogli financirati svi prioriteti, osobito sigurnost, migracije i energetika.

Govoreći o poziciji Hrvatske u tim pregovorima, premijer Plenković istaknuo je da je ona vrlo jasna - nastojat ćemo očuvati kohezijsku i poljoprivrednu politiku te imati prostora za ulaganja u konkurentnost gospodarstva, sigurnost i obranu.

Istaknuo je da je Hrvatska nakon 13 godina članstva 20 milijardi eura u plusu, kad je riječ o odnosu uplaćenih i povučenih sredstava iz europskog proračuna.

U proteklih deset godina, dodao je, Hrvatska je prema kriteriju BDP per capita skočila sa 61 na 78 posto prosjeka razvijenosti, i trebamo još loviti korak.

Hrvatska je među najuspješnijim članicama u provedbi NPOO-a

Zbog toga je važno imati ta sredstva kao financijsku polugu za ulaganje u ravnomjeran regionalni razvoj i brojne druge projekte, od vodnog gospodarstva do prometa, zdravstva, obrazovanja i drugih.

Govoreći o Instrumentu EU iduće generacije, premijer je poručio da je Hrvatska prvih osam tranši u potpunosti povukla, slijede još dvije te dodao da ćemo ta sredstva iskoristiti u stopostotnom iznosu i u roku.

Upitan smatra li da će se o novom proračunu uspjeti dogovoriti do kraja ove godine, premijer je ustvrdio da mu je to trenutno teško procijeniti te dodao da iz iskustva zna da se takvi pregovori obično produže.

Još su dosta različite pozicije, kazao je, a prijepori su o tome kako financirati tako veliki proračun. Ovo danas, dodao je, jest zapravo prva supstantivna rasprava o tom pitanju.

Neizbor sudaca Ustavnog suda sto posto stavlja teret odgovornosti na oporbu

Na upit novinara premijer se osvrnuo i na proces izbora Ustavnih sudaca, u kontekstu današnje sjednice Odbora za Ustav.

Podsjetio je da je parlamentarna većina predložila dvojicu stručnih, kompetentnih i uglednih kandidata, gospodina Pajalića i gospodina Sučevića, koji nisu nikako vezani uz politiku. Iz oporbe su inzistirali na gospodinu Selancu, što su u većini prihvatili.

Ta tri kandidata bi, dodao je, popunila Ustavni sud i zaokružila tu temu.

"Naša je pozicija konstruktivna", naglasio je i poručio da neizbor sudaca Ustavnog suda stavlja teret odgovornosti sto posto na oporbu koja cijelo vrijeme blokira taj dogovor.

Ustvrdivši da još uvijek iz oporbe nisu rekli ništa protiv predloženih kandidata, pozvao ih je neka kažu zašto su protiv.

Njihovi nastupi nisu bili na razini odgovornih političkih stranaka, kazao je dodajući da je to problem koji s oporbom postoji o bilo kojoj političkoj temi. Međutim, ocijenio je, to je dobro za hrvatsku javnost da vidi tko je tko.