Od tunela Kozjak do novog KBC-a i modernizacije Poljuda

Vlada nastavlja snažno podupirati razvoj Splitsko-dalmatinske županije, od prometne i komunalne infrastrukture do obrazovanja, sporta i kulture, poručio je premijer Andrej Plenković na obilježavanju Dana Županije

Istaknuvši da se radi o jednoj od najvećih i najrazvijenijih hrvatskih županija dodao je kako to pokazuju sve aktivnosti u političkom, gospodarskom, turističkom, kulturnom i obrazovnom pogledu.

Vlada, nastavio je, podupire sve prioritete županije i nastoji zajedničkim radom omogućiti bržu, učinkovitiju i kvalitetniju realizaciju svih projekata.

U tom je kontekstu istaknuo zadovoljstvo što su kroz proces fiskalne decentralizacije financijski osnaženi i županije i gradovi i općine, a na razini Hrvatske, dodao je, prihodi jedinica lokalne i područne samouprave u proteklih desetak godina porasli su s tri na sedam milijardi eura.

Naveo je da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji u odnosu na 2017. godinu više od 65 milijuna eura prihoda više.

Rekordna zaposlenost i dvostruko veći broj obrtnika

Govoreći o zaposlenosti, koja je u Hrvatskoj na rekordno visokim razinama, istaknuo je da danas radi milijun i 800 tisuća ljudi, dok je nezaposlenih oko 60 tisuća.

To je ogroman iskorak u odnosu na 2016., dodao je, kada je nezaposlenih bilo 300 tisuća, i svjedoči o pulsirajućem tržištu rada.

Gospodarstvo kontinuirano raste već 22 kvartala zaredom, dodao je premijer, i to dvostruko brže od prosjeka Europske unije i eurozone.

Kada se ti pokazatelji fokusiraju na Splitsko-dalmatinsku županiju, onda danas tamo radi 194 tisuće ljudi, a prosječna plaća u proteklih desetak godina narasla je za 114 posto, sa 700 eura na 1.497 eura.

Broj obrtnika u županiji u istom je razdoblju narastao s 9.000 na preko 19.000 tisuća, dakle dvostruko više.

Ta se klima reflektira i u investicijskom kreditnom rejtingu prema sve tri vodeće svjetske kompanije, a Hrvatska je jedina zemlja koja je nakon pandemije podigla svoj rejting za čak šest stupnjeva, naveo je premijer.

Prometna infrastruktura u žarištu

Unatoč brojnim krizama s kojima smo bili suočeni, ostvarivali smo svoje strateške zadaće - ušli u Schengenski prostor i europodručje, a ispunili smo i sve kriterije za članstvo u OECD-u, jedinom međunarodnoj organizaciji kojoj Hrvatska još treba pristupiti.

Kada je riječ o projektima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, premijer je istaknuo da je Vlada u ovom trećem mandatu poseban fokus stavila na prometnu infrastrukturu.

Nedavno je probijen tunel Kozjak, podsjetio je, a to će omogućiti još jedan ulaz i pristup Splitu.

Napreduje i projekt brze ceste Mravince - Stobreč - Dubja - Omiš, visoko na listi prioriteta su i brojne druge dionice diljem županije, a provode se i ulaganja u željezničku i lučku infrastrukturu.

Svi će ti veliki investicijski infrastrukturni projekti omogućiti daljnji razvoj prometa i turizma u županiji, poručio je.

Pomoć nakon požara u Omišu i na Braču

Premijer Plenković osvrnuo se i na katastrofalni požar u Omišu, koji je nažalost imao i ljudske žrtve.

Još je jednom i ovom prigodom zahvalio svim vatrogascima, policiji, vojsci, liječničkim službama i drugim sastavnicama sustava domovinske sigurnosti na požrtvovnosti i radu na gašenju požara i pomoći unesrećenima.

Vlada je donijela odluku o direktnoj pomoći Omišu u iznosu od 20 milijuna eura, a osigurana su i sredstva za plaće za sve one koji nisu više mogli normalno obavljati svoje djelatnosti.

Slična situacija se ponovila i na otoku Braču, srećom bez ljudskih žrtava, a i tu je Vlada istovjetno reagirala, dodao je.

Za obrazovanje 570 milijuna eura

Govoreći o daljnjim ulaganjima, najavio je nastavak investicija u vodno-komunalnu infrastrukturu i gospodarenje otpadom.

Spomenuo je i velike investicije u području obrazovanja, istaknuvši 570 milijuna eura ukupnih investicija putem Ministarstva znanosti i obrazovanja u županiju, što je dio velikog ciklusa ulaganja diljem Hrvatske vrijednog 3,2 milijarde eura.

Naveo je i ulaganja u studentske domove te važnost Sveučilišta u Splitu, osobito u pogledu programa i nastavnog osoblja.

Što se tiče turističke sezone, premijer je istaknuo kako svi dosadašnji podaci govore o još jednoj rekordnoj godini s preko 22 milijuna dolazaka i 110 milijuna noćenja te više od 15 milijardi eura prihoda. To su, dodao je, otprilike i limiti hrvatskog turizma, kada je riječ o našim realnim brojevima i kapacitetima.

Investicije u kulturnu i sportsku infrastrukturu

Osvrnuo se i na ulaganja u sportsku infrastrukturu, osobito jer se radi o dijelu Hrvatske u kojem su sport i sportaši uspješni, ponos i perjanice Hrvatske.

Vlada će pomoći dogradnju i uređenje privremenog stadiona na Brodarici, obnovu Gripa i Spaladiuma te, osobito, rekonstrukciju Poljuda.

Velika sredstva uložena su i u kulturu, dodao je, izdvojivši Meštrovićevu galeriju, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Kuću Marka Marulića, Mediteranski festival knjige i brojne druge projekte koji su važni i za Hrvatsku i za naše posjetitelje.

Na kraju je kazao da su vođeni brojni razgovori o potrebi izgradnje novog KBC-a Split te dodao da se radi na pronalasku najprimjerenije lokacije, a Vlada će pronaći sredstva za taj projekt, kao što je učinila za brojne druge diljem Hrvatske, osobito u Zagrebu nakon potresa.