Stalno nastojimo poboljšati položaj umirovljenika i starijih osoba

Na početku Vladine sjednice je premijer Andrej Plenković čestitao Međunarodni dan starijih osoba te poručio da Vlada stalno skrbi o njima

Važnim je istaknuo dijalog i savjetovanje s predstavnicima umirovljenika i starijih osoba o svim bitnim pitanjima, poput Matice umirovljenika, Sindikata umirovljenika i Hrvatske stranke umirovljenika, koja je i koalicijski partner.

Rezultat tog kontinuiranog dijaloga od 2016. do danas jest povećanje sveukupne prosječne mirovine za 114 posto. Tako s godišnjim dodatkom ona danas iznosi 780 eura, kazao je podsjetivši na cilj iz Vladinog programa da sveukupna prosječna mirovina dosegne 800 eura do 2028. godine. Najniža mirovina, naglasio je premijer, narasla je za čak 141 posto.

Važnim iskoracima u smjeru poboljšanja položaja umirovljenika naveo je novi Zakon o mirovinskom osiguranju, trajni dodatak na mirovine, a povećan je i staž za svako dijete sa 6 na 12 mjeseci.

Povećane su i invalidske mirovine, ukinuta penalizacija prijevremenih starosnih mirovina, a usvojena je i Deklaracija o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi.

U izradi je i Zakon o zaštiti prava osoba starije životne dobi koji će zaokružiti Vladinu politiku veće i angažiranije brige i skrbi o starijim osobama.

Premijer je naveo i veliki projekt izgradnje 20 novih centara za starije osobe diljem Hrvatske koji podiže i institucionalnu i vaninstitucionalnu skrb o umirovljenicima.

Rekordna turistička sezona

U nastavku uvodnog dijela sjednice premijer se osvrnuo na podatke Hrvatske narodne banke o prihodima od stranih turista za drugo tromjesečje i prvu polovicu ove godine.

U drugom tromjesečju prihodi od stranih turista iznosili su tri milijarde i 642 milijuna eura, što je rast od četiri posto u odnosu na 2025.

U prvih šest mjeseci ukupni su prihodi bili četiri milijarde i 587 milijuna eura, što je pet posto više nego 2025.

Prema podacima o dolascima, noćenjima i projiciranim prihodima, za očekivati je da će ova turistička sezona biti uspješnija od rekordne 2025., što će pridonijeti daljnjem gospodarskom rastu, poručio je.

Razvojni uzmah u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Premijer Plenković osvrnuo se i na nekoliko aktivnosti u proteklim danima.

Jučer je u Splitu sudjelovao na svečanosti obilježavanja Dana Splitsko-dalmatinske županije, a tom je prigodom ponovio prioritete Vlade u politici ravnomjernog regionalnog razvoja.

U razvoj Splitsko-dalmatinske županije uloženo je 1,7 milijarde eura, a posebno je izdvojio velike infrastrukturne projekte poput novog ulaza u Split preko čvora Vučevica i tunela Kozjak, budućeg mosta preko Kaštelanskog zaljeva, brze ceste Mravince - Stobreč - Dugi rat - Omiš te ulaganja u kulturu.

Tu su i ulaganja vrijedna 710 milijuna eura u vodno-komunalnu infrastrukturu, uređaj za kondicioniranje pitke vode s izvora Jadro, Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, zatim izgradnja brojnih vrtića, škola i novog studentskog doma.

Posebni program za otoke u toj županiji vrijedan je 35 milijuna eura, dodao je premijer Plenković te ITU mehanizam za Split vrijedan 55 milijuna eura.

U tijeku su i zajedničke pripreme za izgradnju novog KBC-a Split kao i podrška za revitalizaciju sportske infrastrukture, poput izgradnje privremenog stadiona na Brodarici, obnove Gripa i stavljanje funkciju Spaladiuma, a sve to u kontekstu očekivanja odluke u vezi Poljuda. Konačno rješenje za Poljud, dodao je, ovisit će o nalazima povjerenstva.

Stadioni Poljud i Maksimir, kazao je premijer, dva su velika projekta sportske infrastrukture od nacionalnog interesa, a Vlada će u njima biti ravnopravan su-investitor.

U žarištu su ulaganja u željezničku infrastrukturu

Jutros su na svečanosti u Banskim dvorima potpisani ugovori o rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo - Novska, između HŽ Infrastruktura i indijske tvrtke Afcons Infrastructure Limited.

Dionica je duga 83 kilometra, a projekt je vrijedan 900 milijuna eura i financirat će se europskim sredstvima iz Instrumenta za povezivanje Europe i kohezijskih fondova.

Riječ je o dionici na europskom koridoru koji povezuje zapad i istok, a dovršetak radova očekuje se kroz sljedećih nekoliko godina, naveo je premijer.

Na ovaj način, dodao je, nakon velikih ulaganja u cestovnu infrastrukturu, morske i zračne luke, stavljamo u fokus željeznicu.

Završetkom dionice bolje će se povezati Slovenija, Hrvatska i Srbija, kao i cijeli istok Hrvatske.

Povijesna obnova znanstveno-obrazovne infrastrukture

Premijer se osvrnuo na otvaranje obnovljene zgrade Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, u Ilici 83, koju zajednički koriste Akademija i Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj.

Riječ je o tri zgrade s više od 15 tisuća četvornih metara prostora, a u obnovu je uloženo 41 milijun eura.

Nakon prošlogodišnjeg otvorenja glavne zgrade u Ilici 85, do kraja godine očekuje se završetak radova zgrade na Jabukovcu čime će obnova svih prostora Akademije likovnih umjetnosti biti u potpunosti dovršena, najavio je premijer.

Sve je to dio najvećih investicija u znanstveno-obrazovnu infrastrukturu za koje je osigurano gotovo milijardu eura, naglasio je podsjetivši da su nedavno otvorene obnovljene zgrade FER-a te dviju zgrada Pravnog fakulteta u Ćirilometodskoj i Nazorovoj ulici.

U sklopu obilježavanja Dana europske baštine jučer je u Šibeniku premijer Plenković nazočio otvaranju obnovljene zgrade Državnog arhiva, vrijedne 5,5 milijuna eura.

Od 2020. do danas ukupno je 90 milijuna eura uloženo u državne arhive, dodao je.