Devet država južne Europe za snažniju i sigurniju Europsku uniju
Premijer Andrej Plenković izjavio je da su današnje rasprave pokazale kako su sve države južne Europe suočene s istim izazovima, poput inflacije, posljedica globalnih sukoba, klimatskih katastrofa i nezakonitih migracija
Po završetku summita MED9 u Splitu, održana je završna konferencija za medije šefova država i vlada na kojoj su, uz domaćina, predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića, sudjelovali i predsjednik Cipra Nikos Christodoulides, predsjednik Vlade Malte Robert Abela, predsjednica talijanske Vlade Giorgia Meloni, predsjednik Vlade Portugala Luís Montenegro i slovenski predsjednik Vlade Janez Janša.
Današnji sastanak na vrhu održan je u okviru hrvatskog predsjedanja, a premijer Plenković novinarima je kazao da ovih devet zemalja skupine MED9 čini trećinu država članica Europske unije, 41 posto njezina BDP-a te obuhvaća 205 milijuna ljudi, što je 45 posto europskog stanovništva, dok su 293 zastupnika u Europskom parlamentu iz tih zemalja.
Rekao je i da je trgovinska razmjena Hrvatske s preostalih osam MED9 zemalja u 2025. godini ukupno iznosila više od 20 milijardi eura, što, ocijenio je premijer, govori o političkom, ali i ekonomskom značaju suradnje u okviru ovoga formata.
Naglasio je da se hrvatsko predsjedanje skupinom MED9 odvilo pod sloganom "Za sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje" te je saželo zajedničke prioritete, a to su, kako je rekao, stabilnost, sigurnost, zaštita mora i okoliša te otpornost naših gospodarstava, energetskih sustava i zajednica.
Podsjetio je i da je u Dubrovniku održan summit Inicijative triju mora, a kako bi se Hrvatska još bolje predstavila kao sredozemna zemlja, za ovaj događaj odabran je Split.
Usvojena Splitska deklaracija
Osvrnuvši se na danas usvojenu Splitsku deklaraciju, premijer je kazao da je ona vrlo dobro sažela sadržaj današnje rasprave, ali i cjelogodišnju suradnju koja se odvijala u različitim formatima ministarskih sastanaka.
Dodao je da su raspravom su dominirale teme, važne za nadolazeći sastanak Europskog vijeća, poput Višegodišnjeg financijskog okvira 2028.-2034., proširenja Europske unije, situacije u Ukrajini i na Bliskom istoku, energetske suradnje i pronalaženje odgovora na rastuće cijene energenata.
Kada je riječ o održivosti, razgovaralo se o zajedničkim naporima za očuvanje bioresursa Sredozemlja, čistoj energetskoj tranziciji, zaštiti ribljeg fonda te stavljanju u fokus specijalnih politika za otoke, kako bi njihovi stanovnici imali jednake šanse kao oni koji žive na kopnu.
Kazao je i da su situaciju na Bliskom istoku posebno komentirali u kontekstu današnje treće godišnjice Hamasovog napada na Izrael kada je ubijeno više od 1.200 ljudi i 250 talaca. Nažalost, istaknuo je, nakon toga je u tri godine ubijeno više desetaka tisuća Palestinaca, osobito u Gazi. "Izrazili smo žaljenje zbog svih žrtava i založili se za mir, pomoć u humanitarnom smislu i stabilizaciju prilika", rekao je Plenković.
Premijer je još jednom zahvalio svima na dolasku u Split, a predsjedniku Vlade Portugala Luísu Montenegru poželio sreću u preuzimanju MED9 predsjedanja.
Valja ponovno pronaći rješenje za ograničenje poskupljenja energenata
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković je naglasio da su današnje rasprave jasno pokazale da su svi suočeni s istim izazovima. Istaknuo je i da je inflacija, uzrokovana rastom cijena energenata koji je posljedica rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, dominantna tema svih europskih vlada.
"Po uzoru na odgovore od prije nekoliko godina, moramo ponovno pronaći rješenje za limitiranje rasta cijena energenata. Svi želimo zajednički europski dogovor i djelovanje u tom pogledu", kazao je Plenković, dodavši da hrvatska Vlada intervenira već šest mjeseci, odnedavno i na tjednoj bazi te nastoji smanjiti trošarine.
Izvijestio je i da se ušlo u zadnje mjesece pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru 2028.-2034, istaknuvši ambiciju irskog predsjedništva da se rasprava završi do kraja godine.
"Ključ uspjeha u dogovorima je postizanje balansa između potreba kohezijskih zemalja, s ciljem da prvi stup nacionalnih i regionalnih partnerstava ostane dovoljno izdašan, te drugog stupa koji se odnosi na konkurentnost Europske unije.
Sprečavanje nezakonitih migracija
Jedna od tema je bila i sprječavanje nezakonitih migracija, a premijer Plenković je rekao da riječ o temi koja kao nijedna druga nije utjecala na europski politički krajolik od migrantske krize 2015. godine.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni naglasila je da u trenutku dok svi zajedno gledaju prema istoku, poprištu sukoba i kriza, ne smiju zaboraviti na južne obale.
Slovenski premijer Janez Janša pozdravio je početak primjene novog pakta o migracijama i azilu ovog ljeta, kazavši da on pokazuje rezultate jer brojevi ilegalnih migracija padaju, iako su i dalje značajni. To ipak, dodao je, nije slučaj na balkanskoj ruti, gdje statistike stagniraju.
Predsjednik Vlade Portugala Luis Montenegro upozorio je da sigurnost vanjskih granica mora biti odgovornost cijelog saveza te da se stoga sve članice moraju pridružiti s najvećim kapacitetima.
Naglasio je da se mora poboljšati komunikacija s južnim europskim susjedstvom, jačati gospodarstva tih zemalja i time obeshrabriti ilegalni prelasci. Pozvao je i na snažniju borbu protiv ilegalnih krijumčara te na učinkovitije vraćanje u matične države onih koji ne poštuju europska pravila.
Izvrsni odnosi Hrvatske i Monaka
Po završetku zajedničke konferencije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa suverenim knezom Monaka Albertom II., izrazivši zadovoljstvo što se kao poseban gost pridružio raspravama na summitu MED9.
"Hrvatska i Monako njeguju izvrsne odnose, a dodatni prostor za jačanje naše mediteranske suradnje vidimo u gospodarstvu, turizmu, pomorskom sektoru, kulturi i zaštiti okoliša", poručio je Plenković na platformi X.
Izvor: Vlada/Hina