Deset godina napretka za snažniju Hrvatsku i sigurniju budućnost
Jačanje gospodarstva u neizvjesnim okolnostima, izgradinja otpornijeg društva i snažnijih institucija te učvrsšćenje suverenosti i sigurnosti Hrvatske tri su prioritetne zadaće koje su pred nama
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu Vlade u trećoj godini trećeg mandata. Nakon uvodnih pozdrava, govor predsjednika Vlade u toj prigodi donosimo u cijelosti.
"Imam zadovoljstvo danas uime Vlade Republike Hrvatske predstaviti Godišnje izvješće o radu u našoj trećoj godini mandata.
Dopustite mi da se kratko osvrnem na činjenicu da je lijeva oporba izašla iz Sabora. Kao što su kolege ukazale, očito je to ustaljena ideološka praksa koja upućuje samo na jedan vrlo jednostavan politički cilj, a to je isključivost, agresija, nekultura, netolerancija, nepoštovanje hrvatskih institucija i nastojanje da se sve što je u Hrvatskoj konstruktivno, odgovorno i ozbiljno poništi.
Hrvatska javnost i hrvatski građani danas ovim potezom vide pravu sliku cijelog ovog egzaltiranog agitiranja u vezi Gospića u proteklih mjesec dana. Ovo je cilj - cilj je velika podjela, velika polarizacija i produžena kvazi predizborna kampanja skoro dvije godine od izbora.
Oni koji to rade sigurno će izgubiti na idućim izborima, to im danas vrlo jasno poručujem.
Deset godina političke stabilnosti i jasnog smjera razvoja
No, vratimo se onome što je važno i što je ozbiljno za hrvatsku javnost, a to su sve aktivnosti koje se odnose na sve nas.
Idućeg tjedna navršit će se točno deset godina od kada nam je Hrvatski sabor prvi put iskazao povjerenje. Tih deset godina kontinuiteta omogućilo nam je da Hrvatskoj, i u najzahtjevnijim okolnostima, osiguramo političku stabilnost i jasan smjer razvoja.
Parafrazirao bih naša tri programa u proteklih deset godina kao put kroz sve izazove: vjerodostojno za sigurnu Hrvatsku. Zahvaljujem građanima koji su nam tri puta zaredom dali povjerenje. To nas povjerenje obvezuje da ostvarene rezultate pretvorimo u naš zajednički napredak.
Hrvatska nije izolirana od dubokih promjena u svijetu. Ratovi, gospodarski poremećaji i politička previranja odražavaju se i na našu sigurnost, gospodarstvo i svakodnevni život građana.
Takve okolnosti traže ozbiljnost, iskustvo i sposobnost donošenja odluka. Obećanja je lako izreći. Odgovornost za njihovu provedbu mnogo je zahtjevnija.
Ova se Vlada u najtežim okolnostima potvrdila kao sidro političke stabilnosti. Uz potporu naših partnera u parlamentarnoj većini donosili smo odgovorne odluke, štitili građane i gospodarstvo te provodili reforme.
Uspješna, vitalna, pravedna, održiva i suverena Hrvatska
Stabilnost koju smo očuvali mora nam sada omogućiti da još bolje iskoristimo potencijale svoje zemlje.
Politikom modernog suverenizma osnaženi međunarodni položaj koristimo za zaštitu nacionalnih interesa i naših temeljnih vrijednosti te za jačanje sigurnosti i otvaranje razvojnih mogućnosti.
Naš smjer određuje Program Vlade: uspješna, vitalna, pravedna, održiva i suverena Hrvatska.
Hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka Europske unije. A danas su izašli podaci Međunarodnog monetarnog fonda prema kojima je rast europodručja za ovu godinu 1,1 posto, a oni projiciraju hrvatski rast na 2,2 posto, dakle duplo više.
Za dogodine je rast od strane MMF-a predviđen na 2,3 posto i time bismo bili peta zemlja po rastu u europodručju.
Naša je zadaća taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetniji život građana u svim krajevima Hrvatske.
Zaštita građana i gospodarstva
Proteklo desetljeće obilježile su krize koje su zahtijevale brze i odgovorne odluke.
Od krize Agrokora i pandemije koronavirusa do dvaju razornih potresa u Zagrebu i na Banovini.
Suočavali smo se i s migracijskim pritiscima te energetskim i sigurnosnim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku.
U svakoj od tih kriza cilj nam je bio zaštititi građane, očuvati radna mjesta i konkurentnost gospodarstva.
To iskustvo obvezuje nas da za buduće krize budemo spremniji.
Zato ulažemo u sposobnost Hrvatske da sigurnije opskrbljuje građane energijom, više proizvodi, bolje koristi svoje znanje i učinkovitije štiti ljude.
Izvješće smo podijelili u tri cjeline, povezane trima zadaćama: Jačati gospodarstvo u neizvjesnim okolnostima, Graditi otpornije društvo i snažnije institucije te Učvrstiti suverenost i sigurnost Hrvatske.
Gospodarski rast i veći standard građana
Poštovane zastupnice i zastupnici,
Od početka mandata odgovorno upravljamo javnim financijama, provodimo reforme i čuvamo političku stabilnost. Takva nam politika omogućila je gospodarski rast i veće plaće i mirovine.
Svim krizama unatoč, Hrvatska je danas gospodarski snažnija nego prije deset godina.
Očekujemo da će gospodarski rast ove godine prema našim projekcijama iznositi oko 2,3 %. Hrvatski BDP time će prvi put premašiti 100 milijardi eura.
Nominalno će biti više nego dvostruko veći nego prije deset godina - kada smo krenuli, a tada je iznosio tek 47 milijardi eura.
Prema procjenama Europske komisije, Hrvatska je u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Unije.
Približavanje prosječnom životnom standardu Europske unije stvara bolje uvjete za ostanak mladih u Hrvatskoj, rješavanje stambenog pitanja i zasnivanje obitelji, ali i za povratak naših iseljenika.
U pet godina smanjili smo omjer javnog duga i BDP‑a za gotovo 30 postotnih bodova. Do kraja ove godine očekujemo da će javni dug iznositi oko 55,5 posto BDP‑a — osjetno ispod maastrichtske granice od 60 posto.
Investicijski kreditni rejting i povjerenje građana u fiskalnu politiku
Time jačamo fiskalnu stabilnost i smanjujemo proračunsko opterećenje kamatama.
Na sjednici Vlade prošloga tjedna usvojili smo rebalans državnog proračuna kojim osiguravamo proračunski deficit na razini 2,9% BDP‑a.
U petak je agencija Moody's, kao ranije Fitch i S&P, potvrdila kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini A3, što je dokaz da nas vanjske okolnosti nisu uspjele skrenuti s kursa gospodarskog razvoja i proračunske stabilnosti.
U sedam godina napredovali smo za čak šest stupnjeva - iz neinvesticijske kategorije do razine A. Zahvaljujući kreditnom rejtingu i članstvu u europodručju, Hrvatska se zadužuje povoljnije od Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Povoljnije financiranje države pridonosi i nižim kamatama za poduzeća i za građane.
Građanima smo dali mogućnost da svojom štednjom sudjeluju u financiranju države i ostvare prinos. Realizirano je tri izdanja državnih obveznica i 20 serija trezorskih zapisa. Građani su kroz njih dosad upisali više od 11 milijardi eura. Na temelju tih ulaganja našim je građanima isplaćeno 320 milijuna eura kamata, a ne bankama.
Uvodimo i hrvatski investicijski račun, s povoljnijim poreznim tretmanom za građane koji dugoročno ulažu u dionice, obveznice i fondove. Podsjećam da od 1. siječnja ove godine građani imaju pravo na besplatan osnovni paket bankarskih usluga uz račun na koji primaju plaću ili mirovinu.
Borba protiv inflatornih pritisaka i paketi pomoći vrijedni 9,3 milijarde eura
U proteklim godinama gotovo sve zemlje Europske unije, pa i Hrvatska, suočavaju se s inflatornim pritiscima, u energiji, hrani i uslugama.
Rat na Bliskom istoku pojačao je inflatorne pritiske, osobito kroz cijene energije.
U rujnu je inflacija iznosila 4,7 %, u odnosu na rujan 2025., a cijene energije bile su 20 % više nego lani. Za ovu godinu projiciramo inflaciju na razini od oko 4,5 posto.
Za nastavak subvencioniranja troškova struje i plina donijeli smo jedanaesti paket pomoći našim građanima, gospodarstvu i praktički svim javnim institucijama, vrijedan 260 milijuna eura.
Time je ukupna vrijednost svih paketa pomoći dosegnula devet milijardi i 300 milijuna eura.
Regulacijom cijena goriva benzin je oko 20 centi, a dizel oko 30 centi, a plavi dizel oko 10 centi po litri jeftiniji nego što bi bili bez mjera Vlade. Osigurali smo i izuzeće od europskih trošarinskih pravila kako bismo dodatno mogli intervenirati i zaštititi građane.
Za više od 100 tisuća ugroženih kupaca energenata osigurali smo naknadu. Posebnim mjerama pomažemo i poljoprivrednicima i ribarima.
Cijene hrane stagniraju. Naše su mjere pridonijele njihovoj stabilizaciji - ograničenje cijena 100 proizvoda, sidrenje cijena 9.000 proizvoda i najava poreza na prekomjernu profitnu maržu.
Nastavljamo djelovati kako se rast cijena energije ne bi dodatno prelio na hranu i usluge te opteretio kućne proračune. Radi postizanja veće transparentnosti cijena u Hrvatskoj, proširujemo isticanje sidrenih cijena na proizvode i usluge. Primjena ove mjere odgođena je do 17. studenoga, a slijedom Zakona o zaštiti potrošača kao rezultat dijaloga s poduzetnicima, obrtnicima i trgovcima koji nastavljamo.
Rast prosječne plaće više nego dvostruko u odnosu na 2016.
Naš je cilj da rast plaća donosi stvarno poboljšanje životnog standarda. Od 2016. potrošačke cijene ukupno su porasle oko 40 posto, dok su plaće i mirovine porasle više od 100 posto.
Minimalna bruto plaća danas je više nego dva i pol puta veća nego 2016. - porasla je s 414 na 1.050 eura. Današnja minimalna neto plaća od oko 823 eura približno je 30 posto veća od medijalne neto plaće u listopadu 2016. Više nego udvostručena je i medijalna neto plaća, koja je porasla s 631 na 1.346 eura.
Prosječna neto plaća u srpnju iznosila je 1.540 eura — više nego dvostruko u odnosu na 749 eura u listopadu 2016.
Do kraja mandata premašit ćemo naš zajednički zacrtani cilj prosječne neto plaće od 1.600 eura.
Socijalni dijalog ostaje temelj dogovora o plaćama. Sa sindikatima smo za ovu godinu dogovorili tri povećanja osnovice od po jedan posto, vrijedna 300 milijuna eura.
Osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama do kraja ove godine bit će oko 53 % viša nego 2016., dok je reforma koeficijenata donijela dodatni prosječni rast plaća od 25 do 30 %. To znači da smo udvostručili plaće u državnoj i javnoj upravi.
Uvažavamo očekivanja zaposlenih i želimo nastaviti poboljšavati njihov materijalni položaj. Daljnja povećanja morat će biti postupnija, u skladu s proračunskim mogućnostima.
Rekordno visoka zaposlenost i nikad niža stopa nezaposlenosti
U kolovozu smo imali gotovo milijun i 800 tisuća osiguranika, najviše od 1992. godine i gotovo 300 tisuća više nego u kolovozu 2016. Stopa zaposlenosti porasla je sa 62 na 75 posto.
Nezaposlenih je oko 63 tisuće, a 2016. bilo ih je 213 tisuća. Stopa nezaposlenosti iznosi 3,4 posto, dok je prosjek Europske unije 6,1 posto. Na jednog registriranog nezaposlenog dolazi više od 28 ljudi koji rade.
Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja od 2016. prošle su 373 tisuće ljudi. Više od 200 tisuća mladih danas ima ugovor na neodređeno vrijeme, u odnosu na 122 tisuće 2016. godine. Mladi do 25 godina i dalje ne plaćaju porez na dohodak, a oni do 30 godina plaćaju polovicu.
U Hrvatskoj zbog potreba rastućeg gospodarstva radi oko 140 tisuća stranih radnika.
Sljedeći korak mora biti rast produktivnosti i kvalitete radnih mjesta. Želimo da hrvatsko gospodarstvo više proizvodi, uspješnije izvozi i bolje plaća rad.
Nakon izmjena Zakona o strancima izdaje se 30 posto manje dozvola za novo zapošljavanje, a poslodavci više zapošljavaju domaće radnike.
Uz obrazovanje i aktivaciju domaćih radnika, važni su učenje jezika i odgovorno uključivanje stranih radnika u zajednicu.
Porezna rasterećenja i ulaganja u razvoj
Građane i gospodarstvo dosad smo porezno rasteretili za sveukupno 2,8 milijardi eura.
Provodimo i brojna smanjenja parafiskalnih nameta, ukupno u vrijednosti 206 milijuna eura, te administrativna rasterećenja u vrijednosti od skoro 600 milijuna eura.
Ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj od 2016. su utrostručena, na više od milijardu eura godišnje.
Umjetna inteligencija mijenja način rada. Želimo da hrvatska poduzeća mogu razvijati i primjenjivati nove tehnologije, a radnici steći znanja potrebna za poslove koji se mijenjaju.
Pripremamo i primjenu umjetne inteligencije u državnoj upravi radi učinkovitijeg rada i kvalitetnijih usluga građanima i poduzetnicima.
Zahvaljujući projektu BrAIn, Hrvatska je među prvim državama članicama Europske unije koja provodi eksperimentalni kurikul umjetne inteligencije u školama. Zato pripremamo Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine te prateći Akcijski plan.
Ostajemo usmjereni jačanju digitalne i tehnološke suverenosti Hrvatske, utemeljene na hrvatskom znanju, stručnjacima i inovacijama.
Struktura rasta gospodarstva
Važna nam je i struktura rasta hrvatskog gospodarstva.
Hrvatski robni izvoz je u razdoblju od 2016. do 2025. godine porastao za gotovo 105 posto i dosegnuo 25 milijardi eura.
Raste i industrijska proizvodnja, koja je u kolovozu bila 5 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine.
Snažnom rastu pridonijelo je i više od 57 milijardi eura stranih ulaganja, dok je trećina tog iznosa realizirana u posljednjih pet godina.
U svakom dijelu Hrvatske otvaraju se industrijski pogoni, što jača industrijsku bazu, povećava izvoz i podiže tehnološku razinu našeg gospodarstva.
Na primjer, Končar, Dok-ing, Infobip i HS Produkt među predvodnicima su moderne hrvatske industrije.
Usvojili smo Nacionalni plan razvoja industrije do 2034. godine, vrijedan 2,9 milijardi eura.
On prepoznaje izazove i postavlja tri jasna cilja: moderniziranu i digitaliziranu industriju, čistu i energetski učinkovitu industriju, otpornu i inovacijama vođenu industriju.
A kralježnica gospodarstva su obrtnici i poduzetnici.
U dijalogu s obrtnicima, donijeli smo novi Zakon o obrtu, kojim moderniziramo obrtnički sustav i dodatno potičemo razvoj obrtništva. Ne, mi nismo grobari hrvatskoga obrtništva, kao što je napisao jedan simpatični komentator.
Dapače, broj obrta gotovo se udvostručio, sa 75 tisuća na kraju 2016. godine na gotovo 145 tisuća danas. U njima radi 230 tisuća ljudi.
Uspješna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
Hrvatska je u potpunosti i u roku ispunila čak 404 od 406 pokazatelja, odnosno 99,5%, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Preostala dva pokazatelja koji su ispunjeni djelomično se dovršavaju.
Od gotovo 10 milijardi eura na raspolaganju, dosad nam je isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekujemo isplatu preostalih do 2,7 milijardi eura.
Grade se i obnavljaju škole, vrtići, bolnice, vodovodi, plinovodi, nabavljaju tramvaji, autobusi, vlakovi i medicinska oprema te energetski obnavljaju zgrade.
Od ulaska u Europsku uniju Hrvatska je u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna u plusu za gotovo 22 milijarde eura!
Ovaj tjedan ću na sastanku Europskog vijeća s drugim europskim liderima raspravljati o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Na temelju pregovaračke kutije u subotu obnovljene od irskog predsjedništva, nastavit ćemo se zalagati za hrvatske prioritete, osobito za očuvanje sredstava za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ribarstvo, ali financiranje novih politika i prioriteta koji su pred Europom.
Hrvatska kao energetsko čvorište
Odluka o izgradnji LNG terminala na Krku pokazala se strateški ispravnom: u plinskoj krizi imali smo dovoljno plina za sebe i za susjede.
Kapacitet terminala povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime Hrvatska postaje energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.
U tom pogledu važni su i novi plinovodi Zlobin - Bosiljevo, izgrađen 2025., Lučko - Zabok, u ovoj godini te Bosiljevo - Sisak - Kozarac.
Sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisali smo memorandume o plinu, Južnoj plinskoj interkonekciji i o nuklearnoj energiji.
Na temelju Programa Vlade do 2028. godine, u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću pripremamo korištenje geotermalne energije za grijanje, za što su potpisani ugovori ukupno vrijedni 86 milijuna eura.
Usvojili smo Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe uključujući i male modularne reaktore.A donijeli smo i novi Zakon o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, kojim se uspostavlja zakonodavni okvir za održivo korištenje energetskih potencijala.
Ulaganja u prometnu infrastrukturu
Pelješkim mostom spojili smo hrvatski teritorij, a autocestom smo stigli do Siska i, na koridoru Vc, od Osijeka do granice s Mađarskom.
Otvorena je nova cijev tunela Učka, a obnovljena je i stara cijev. Do kraja godine planiramo dovršiti posljednju dionicu Istarskog ipsilona kao i čvor Matulji. Pripremamo i izgradnju istarskog X-a.
Nastavljamo graditi autocestu prema Dubrovniku, brzu cestu prema Požegi, Virovitici i Koprivnici te cestu od Splita prema Omišu, a počela je i gradnja dionica autoceste Križišće - Žuta Lokva.
Radi se i na novom ulazu u Split - tunel Kozjak je probijen.
Prvi put u povijesti, u riječkoj je luci prekrcano više od pola milijuna kontejnerskih jedinica u jednoj kalendarskoj godini.
Obnavljamo zagrebačku obilaznicu, a u pripremi je treći trak autoceste Zagreb - Karlovac, vrijedan 250 milijuna eura.
Na autocestama želimo u idućoj godini uvesti naplatu cestarine bez zaustavljanja.
U željezničku infrastrukturu planiramo uložiti šest milijardi eura.
Na prugama voze novi vlakovi domaće proizvodnje, među njima i prvih šest baterijskih vlakova, uz izgradnju novih punionica na kolodvorima.
Prije dva tjedna s indijskom tvrtkom Afcons potpisan je ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo - Novska. Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 900 milijuna eura.
Time ćemo dovršiti dvokolosiječnu prugu kroz Hrvatsku, od slovenske do srbijanske granice, na strateškom pravcu koji povezuje srednju i jugoistočnu Europu s Turskom.
Ulaganja u luke i javnu vodoopskrbu
Zagreb i Osijek dobili su 30 novih tramvaja, a naručeno ih je još 30.
Nizu gradova sufinancira se i nabava električnih autobusa.
U luke na Jadranu ulažemo više od 180 milijuna eura kroz 15 novih projekata. Renesansa hrvatske obale je u tijeku.
Za razvoj vodnog gospodarstva od 2016. uloženo je 5,2 milijarde eura. Od 2016. godine do sada izgrađeno je ili obnovljeno oko 4.500 kilometara odvodnje otpadnih voda.
Time smo osigurali da preko 2 milijuna stanovnika koristi poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda, a dodatnih preko pola milijuna ljudi dobilo je javnu odvodnju.
Izgrađeno je i oko 2.800 kilometara javne vodoopskrbe. Izgradnjom 270 kilometara nasipa poboljšali smo zaštitu stanovništva od poplava.
Kroz Plan oporavka energetski se obnavlja više od dva milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada. Takvim ulaganjima smanjujemo potrebe za energijom i stvaramo ugodnije uvjete stanovanja.
Od 2027. počinje provedba Socijalnog plana za klimatsku politiku, namijenjenog kućanstvima s najvećim troškovima energije i prijevoza. Sredstva Modernizacijskog fonda omogućit će nam dodatna ulaganja u energetski sustav i obnovljive izvore te ubrzati zelenu tranziciju.
Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom
Za kvalitetnu zelenu tranziciju u Hrvatskoj, nužno je dodatno unaprijediti sustav gospodarenja otpadom.
U radu su Centri za gospodarenje otpadom Marišćina, Kaštijun, Biljane Donje i, odnedavno, i Babina Gora. U izgradnji su Piškornica, Lučino Razdolje i Lećevica. U pripremi su Orlovnjak, Šagulje i Zagreb.
Popodne ćemo imati priliku detaljno izložiti što je učinjeno po pitanju sanacije otpada u Gospiću, no želim naglasiti da Vlada provodi sanacije "crnih točaka" i odlagališta.
Kao što smo riješili otpadnu trosku u Biljanima Donjim i problem baliranog otpada u Varaždinu, tako ćemo riješiti i problem sanacije otpada u Gospiću koji smo uvrstili u Plan gospodarenja otpadom uz Samobor, Poznanovec, Benkovac, Lovinac i Pazin.
Cilj nam je zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, provesti sanaciju i pojačati nadzor primjenom novog Zakona o gospodarenju otpadom.
Rekordna turistička godina
Bilježimo još jednu rekordnu turističku godinu. U razdoblju od siječnja do kraja rujna ostvareno je 20,1 milijun dolazaka i 105 milijuna noćenja.
Vrijednost fiskaliziranih računa je više od sedam milijardi eura, odnosno 18 % više nego lani.
Cilj nam je razvoj cjelogodišnjeg turizma. Budući rast sve više mora počivati na kvaliteti ponude, većoj vrijednosti i ravnomjernijoj raspodjeli turističkog prometa tijekom godine.
Uz održiv turizam, naš je cilj zaustaviti neodrživi rast apartmanizacije te istodobno pridonijeti priuštivijem stanovanju u turističkim destinacijama, što je važno za mlade i obitelji.
Do kraja godine donijet ćemo i novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.
A uz pomoć Plana oporavka, uvezali smo razvoj turističke infrastrukture i zdravstvenog turizma te su otvoreni novi ili obnovljeni centri, poput Biokovke u Makarskoj, Wellovara u Bjelovaru, Daruvarskih toplica i drugih regionalnih lječilišnih kompleksa.
Jačanje poljoprivrede i prehrambene samodostatnosti
Nastavljamo ulagati u jačanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene samodostatnosti.
Iz prijašnjeg Programa ruralnog razvoja poljoprivrednicima je isplaćeno 3,2 milijarde eura, a iz novog Strateškog plana dosad 1,7 od 3,8 milijardi eura. Za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurali smo 20 % više sredstava, uz fleksibilnija pravila korištenja potpora.
Od pet logističko-distributivnih centara za voće i povrće, dva već rade, to su Osijek i Križ, prije nekoliko dana otvorio se treći u Đurđevcu, a Vinkovci i Požega slijede do kraja godine. Proizvođačima time osiguravamo bolje uvjete za skladištenje i plasman proizvoda.
Zbog suše smo poljoprivrednicima osigurali 20 milijuna eura naknade i više plavog dizela, a za jesensku sjetvu 10 milijuna eura. Ove je godine donesen i novi Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, a uskoro slijedi i pravilnik za meso. Jasnim i vidljivim označavanjem zemlje podrijetla kupcima olakšavamo izbor domaćih proizvoda.
Poljoprivrednicima su dobili mogućnosti povoljnijih kredita preko HAMAG-a i HBOR-a uz mogućnost otpisa dijela glavnice.
Pripremili smo Strategiju biogospodarstva do 2035. Za ribarstvo i akvakulturu osigurano je 384 milijuna eura, uključujući i sredstva za kupnju brodova mladim ribarima.
A donosimo i novi Zakon o lovstvu kojim stvaramo poticajni okvir za čak 70 tisuća lovaca.
Uspjeh politike ravnomjernog regionalnog razvoja
Naš je cilj gospodarstvo koje stvara veću vrijednost, otvara kvalitetnija radna mjesta i povećava životni standard. Gospodarski napredak mora se osjetiti u sigurnosti obitelji i dostupnosti javnih usluga. Zato ulažemo u sve krajeve Hrvatske i jačamo naše institucije.
Ravnomjerni regionalni razvoj jedna je od politika koje su možda i najviše obilježile ovih proteklih deset godina.
U Slavoniji, Baranji i Srijemu kroz Projekt Slavonija kanalizirano je više od 5,5 milijardi eura ulaganja. Novi Zakon omogućio nam je da osnujemo Savjete za Sjevernu, Središnju Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku.
Kroz ITU mehanizam 680 milijuna eura ulažemo u urbana središta županija, a od ovih dana uključujući i Veliku Goricu, a u tim u područjima živi skoro 70 posto stanovništva Hrvatske.
Kroz nacionalne programe za potpomognuta i brdsko-planinska područja financirano je gotovo 6.600 projekata. U proteklih deset godina u otoke smo uložili četiri milijarde i 600 milijuna eura. Osigurali smo i posebnu omotnicu od 150 milijuna eura za hrvatske otoke.
Za novi ciklus planiranja projekata pripremamo Nacionalni plan regionalnoga razvoja do 2035. godine, a revidiramo i Nacionalnu razvojnu strategiju.
Zahvaljujući Vladinim mjerama fiskalne decentralizacije, prihodi županija, gradova i općina porasli su s oko tri milijarde eura u 2017. na oko sedam milijardi eura u 2025., dakle za četiri milijarde eura.
Primjerice, prihodi Grada Zagreba od poreza na dohodak porasli su sa 600 milijuna eura 2017. na 1,5 milijardi eura u ovoj godini.
Poreznim reformama ukinuli smo prirez i omogućili gradovima i općinama da sami određuju stope poreza na dohodak.
Ove godine osnovali smo i Vijeće za regionalni razvoj kao i Vijeće za urbani razvoj.
Za obnovu Zagreba i Banovine preko pet milijardi eura
Obnova Zagreba i Banovine jedan je od najvećih projekata u novijoj povijesti Hrvatske.
Do 1. listopada završeno je 15.405 postupaka obnove. Na Banovini je dovršeno 57 od 59 višestambenih zgrada čime se dovršava ciklus izgradnje preko tisuću stanova.
Ukupno je investirano 5,2 milijarde eura - 3,1 milijarda za obnovu nakon zagrebačkog, a 2,1 milijarda nakon petrinjskog potresa.
Obnovljene su tisuće zgrada, škola, bolnica, kulturnih i sakralnih objekata, a izgrađeni su i novi stanovi i kuće za obitelji. Za ljude koji još čekaju obnovu najvažniji su siguran dom i povratak svakodnevnom životu.
Zato nastavljamo revitalizirati Sisačko-moslavačku županiju i obnavljamo Zagreb.
Skrb o građanima starije životne dobi
Prioritet nam je dostojanstvena starost umirovljenika. Prosječna sveukupna mirovina porasla je sa 358 na 764 eura. Uz godišnji dodatak, ona danas iznosi 780 eura - to je 120 posto više nego 2016.
Prosječnu najnižu mirovinu više smo nego udvostručili — s nekadašnjih 208 eura na 502 eura danas. Uzimajući u obzir godine radnog staža, prosječna starosna mirovina za odrađenih 40 i više godina staža iznosi 1.076 eura.
Trajni godišnji dodatak prvi je put isplaćen u prosincu prošle godine za preko milijun i 228 tisuća umirovljenika, u prosjeku je isplaćeno 177 eura, za što je izdvojeno 217 milijuna eura.
Nakon rebalansa, mi očekujemo u dogovoru s našim partnerima u koaliciji, a posebno Hrvatskom strankom umirovljenika, isplatiti i novi godišnji dodatak koji bi iznosio sedam eura po godini staža, što je u prosjeku 208 eura po umirovljeniku. Za to ćemo izdvojiti 258 milijuna eura.
Formulu usklađivanja mirovina promijenili smo sa 70:30 na 85:15 u korist povoljnijeg pokazatelja.
Majkama smo za svako dijete priznali godinu dana dodanog staža za izračun mirovine. Od 1. siječnja 2027. na mirovine se više neće plaćati porez na dohodak. To je neplaćanje poreza na dohodak za više od 500 tisuća umirovljenika.
Nastavit ćemo činiti iskorake u mirovinskom sustavu, kako bismo ispunili cilj da prosječna mirovina dosegne 800 eura do sredine 2028. godine.
Pokrenuli smo ciklus izgradnje 20 novih centara za starije osobe, a donijet ćemo i Zakon o zaštiti prava osoba starije životne dobi.
Skrb o osobama s invaliditetom
Unaprijedili smo zakonski okvir za kvalitetniju skrb o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju.
Zakonom o inkluzivnom dodatku četiri naknade spojene su u jednu, a iznosi su za većinu korisnika povećani između 50 i100 posto. Inkluzivni dodatak prima više od 239 tisuća osoba.
Čak polovica korisnika, njih 123 tisuće, starija je od 65 godina što pokazuje da je inkluzivni dodatak postao i financijska potpora za dio umirovljenika. Novac je osiguran i svatko tko ima pravo na inkluzivni dodatak ostvarit će ga.
Postupke ubrzavamo i vjerujemo da će se uvođenjem jedinstveno nalaza cijeli sustav dodatno unaprijediti.
Donijeli smo i uredbu o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji. Nastavljamo jačati sustav kako bismo osigurali dostupniju i kvalitetniju uslugu osobne asistencije. Uslugu osobne asistencije koristi 6.700 osoba.
Osobne asistente sada zapošljavaju i državne ustanove socijalne skrbi. Kada nije moguće osigurati asistenta, omogućili smo privremeno zapošljavanje osobe od povjerenja.
Povećali smo i uključivanje osoba s invaliditetom u rad, što je važno za njihovo osnaživanje.
Zaposlenih osoba s invaliditetom je više od 23 tisuće, čak pet tisuća više nego prije dvije godine.
Demografska obnova kao strateški prioritet
Demografska obnova ostaje strateški izazov hrvatskoga naroda. Ove je godine rođeno preko tisuću djece više nego prošle godine u istom razdoblju.
Najvišu mjesečnu naknadu plaće za roditeljski dopust povećali smo s oko 353 eura u 2016. na 3.000 eura danas, dakle više nego osam puta. Time više od 95 posto korisnika tijekom prvih šest mjeseci roditeljskog dopusta, odnosno osam mjeseci ako ga koriste oba roditelja, prima punu plaću.
Jednokratna potpora za novorođenče udvostručena je na 618 eura, prvi put nakon 2007. godine, a povećat ćemo je ove godine na inicijativu ministra Šipića na 800 eura za iduću godinu, s ambicijom da u zadnjoj godini mandata dođemo i na 1.000 eura potpore po rođenom djetetu.
Očinski dopust produljen je na 20 radnih dana, odnosno 30 za blizance.
Najniža naknada za bolovanje povećana je sa 110 na 353 eura, a najviša s 565 na 995 eura. To posebno pomaže roditeljima koji njeguju bolesno dijete.
Gradimo i obnavljamo 900 vrtića, a gradovima i općinama za podršku rada vrtića ove godine dajemo dodatnih 100 milijuna eura. Cilj je da do 2030. svako dijete ima mjesto u vrtiću, što ćemo i ostvariti. A do kraja mandata planiramo donijeti Zakon o demografskom razvitku.
Sve je veći i broj povratnika u Hrvatsku. Povratnicima iz inozemstva omogućili smo pet godina bez poreza na dohodak, a kroz mjeru "Biram Hrvatsku" pružamo i potpore za samozapošljavanje. Od početka 2025. status povratnika utvrđen je za gotovo 11.200 osoba.
Priuštivo stanovanje
Za ostanak mladih, povratak iseljenika i zasnivanje obitelji ključno je priuštivo stanovanje.
Pitanje rasta cijena nekretnina i najma izazov je s kojim se suočavaju sve članice Europske unije, a za sobom povlači i pitanje ekonomskog osamostaljenja te kreditne sposobnosti mladih i obitelji.
Pravodobno smo prepoznali izazov priuštivog stanovanja i donijeli na inicijativu ministra Bačića Nacionalni plan stambene politike do 2030. To je gotovo devet mjeseci prije nego što je Europska komisija predstavila svoj plan za priuštivo stanovanje. Za njegovu provedbu predviđeno je više od dvije milijarde eura.
Kratkoročni najam ograničili smo zakonom, a porez na nekretnine koji je transformiran iz poreza na kuće za odmor potiče vlasnike da prazne stanove daju u dugoročni najam. Zakonom o najmu stanova ograničavamo rast najamnina.
U novim zgradama koje će graditi Agencija za promet nekretninama s gradovima i općinama polovica stanova bit će za prodaju, a polovica za priuštivi najam. U ovom trenutku APN priprema ili gradi više od 1.500 stanova, od kojih je gotovo polovica u gradnji.
Pokrenut je i Program priuštivog najma. Gotovo 5.000 osoba mlađih od 45 godina ostvarilo je povrat polovice plaćenog PDV-a za novogradnju ili cijelog poreza na promet nekretninama za stariju nekretninu.
Sufinanciramo i ugradnju dizala u starije zgrade, čime olakšavamo svakodnevni život starijim osobama i osobama smanjene pokretljivosti.
Cilj je povećati ponudu priuštivih stanova, mladima olakšati osamostaljenje i zasnivanje obitelji te poboljšati uvjete stanovanja za sve naraštaje.
Obrazovanje kao temelj razvoja
Kvalitetno obrazovanje temelj je razvoja Hrvatske. Djecu i mlade oprema znanjem i vještinama za život i rad. U tijeku je investicijski ciklus od čak 3,2 milijarde eura.
Nakon dovršetka tih ulaganja 92 posto škola radit će u jednoj smjeni. Podsjetit ću da se u 60-ak škola u Hrvatskoj već provodi pilot program cjelodnevne škole. Time stvaramo bolje uvjete za učenje.
S obzirom na to da u strukovne škole ide 70% hrvatskih srednjoškolaca, posebno vodimo računa o njihovom obrazovanju i praksi za trenutno pristupanje tržištu rada. Čak 17 tisuća stipendija osigurali smo za deficitarna zanimanja.
Za 6.000 učenika s teškoćama u razvoju osigurani su pomoćnici u nastavi, a u Čakovcu i Slavonskom Brodu otvoreni su novi centri za odgoj i obrazovanje.
Prošle godine potpisani su programski ugovori sa svih devet javnih sveučilišta. Izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti dodatno moderniziramo sustav u skladu s europskim standardima.
Minimalna studentska satnica utrostručena je i iznosi 6,56 eura. U dijalogu resora obrazovanja i rada razradit ćemo model vrednovanja studentskog rada kroz staž mirovinskog osiguranja.
Cijena studentskog menija ostaje i dalje 86 centi u 25 gradova gdje postoje studentski restorani, to je subvencioniranja prehrane za preko 100 tisuća studenata.
U 18 studentskih domova uložili smo 300 milijuna eura i dobili gotovo 4.000 novih mjesta. Ugovoreno je šest novih domova: u Splitu, Zadru, Rijeci, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Gospiću, s 1.742 mjesta te obnova doma u Zagrebu sa 862 mjesta.
Ulaganje u zdravstvenu skrb
Podižemo i kvalitetu zdravstvene skrbi. Proračun zdravstva ove godine iznosiosam milijardi eura.
Ulažemo u bolnice, opremu, digitalizaciju i zdravstvene radnike.Dovršava se obnova KBC-a Zagreb i drugih zagrebačkih bolnica, a ulaže se i u bolnice u Varaždinu, Požegi, Gospiću, Virovitici i Našicama.
Slijede gradnja novog KBC-a Osijek i ulaganja u KBC Split te novu bolnicu u Šibeniku. A 26. listopada polažemo kamen temeljac za prvu fazu Nacionalne dječje bolnice u Blatu.
Nabavom 21 novog linearnog akceleratora zamijenili smo dotrajalu opremu i proširili kapacitete. Hrvatska ih danas ima 25 u radu, što onkološkim bolesnicima omogućuje suvremenije i preciznije liječenje.
Za posebno skupe lijekove lani je izdvojen 460 milijuna eura, četiri puta više nego 2015., i uvedena su 24 nova onkološka lijeka.
Nastavlja se revitalizacija Imunološkog zavoda u Rugvici. U funkciju su stavljene 33 mobilne ambulante i osam mobilnih ljekarni.
Ove godine raspisujemo oko 1.500 specijalizacija za mlade liječnike.
Izmjenama Zakona o trgovini zabranili smo i prodaju energetskih pića mlađima od 18 godina. Donijet ćemo i Zakon o ograničavanju uporabe energetskih pića. Do kraja godine donosimo novi Akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih.
Pripremamo novi Nacionalni program razvoja palijativne skrbi.
Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije
Kad je riječ o pravosuđu, nastavljamo reforme koje ubrzavaju postupke i povećavaju učinkovitost pravosuđa.
Dovršava se gradnja Trga pravde u Zagrebu. U proceduri je Kazneni zakon kojim uvodimo doživotni zatvor za najteža kaznena djela, a za najopasnije počinitelje nadzor nakon izdržane kazne.
Povećavamo i kazne za namjerno izazivanje požara. Ako pritom smrtno strada jedna ili više osoba, predviđamo dugotrajni ili doživotni zatvor.
Uvodimo i osobito teško kazneno djelo protiv okoliša - ekocid. Teško ubojstvo ženske osobe od 2024. posebno je kazneno djelo, s kaznom do 40 godina zatvora.
Ojačali smo i zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Od studenoga prošle godine zaštita pod istim uvjetima obuhvaća i prijave izravno policiji ili državnom odvjetništvu.
Rad pravosudnih tijela je u potpunosti samostalan i neovisan. Nitko nije iznad zakona, a borba protiv korupcije i kriminala ostaje jedan od naših najvažnijih političkih prioriteta.
U budućnosti želimo skraćivanje, još više nego do sada, trajanja postupaka i rješavanje zaostataka, a također i progon korupcije i organiziranog kriminala. Vijesti nam svakoga dana pokazuju da hrvatska policija i Državno odvjetništvo rade upravo to.
Za kvalitetniju zaštitu prostora te učinkovitiju gradnju, prošle godine donijeli smo paket zakona. Radi suzbijanja nezakonite gradnje, intenzivirat će se mjere prevencije i sankcioniranja bespravne gradnje. Uspostavljamo i novi digitalni sustav nadzora prostora - takozvanu eProstornu inspekciju.
Donijeli smo i Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa, anovim Zakonom o gradnji pojednostavili smo postupak izdavanja građevinskih dozvola za manje složene zgrade te smo digitalizirali postupke.
Uveli smo Središnji registar stanovništva, koji će od 1. siječnja 2027. godine postati osnova za ostvarivanje socijalnih i drugih prava. Digitalna država treba građanima uštedjeti vrijeme i smanjiti potrebu da iste podatke više puta dostavljaju različitim tijelima.
Pritom čuvamo sigurnost podataka i osiguravamo pomoć onima koji se digitalnim uslugama teže koriste. Poduzimamo i konkretne korake za zaštitu djece na internetu, a prošle godine zabranili smo korištenje mobitela u školama.
Hrvatska podržava i prijedlog Europske komisije - Akt o djeci u digitalnom svijetu, čime se razvijaju i europski i nacionalni alati za zaštitu djece u mrežnom okruženju.
Skrb o kulturnoj baštini
Kad je riječ o kulturi, posebno se skrbimo o kulturnoj baštini i identitetu.
Putem Ministarstva kulture i medija obnovili smo više od 500 zgrada kulturne baštine uključujući više od 270 sakralnih objekata.
U Zagrebu smo izgradili i otvorili drugu scenu Hrvatskoga narodnog kazališta, koja se ovdje čekala desetljećima. U Osijeku smo otvorili koncertnu dvoranu "Franjo Krežma", a diljem Hrvatske nove i obnovljene kulturne prostore. Otvoreno je 30 novih ili obnovljenih knjižnica, kao i 40 muzeja i drugih prostora kulture. A za dva tjedna otvaramo obnovljeni Muzej Mimara u Zagrebu.
Obnovili smo i otvorili 16 državnih arhiva vrijednih 100 milijuna eura.
Kako bismo mladima približili kulturu, svi koji ove godine navršavaju 18 godina dobivaju kulturnu iskaznicu vrijednu 100 eura. Posebno promičemo knjigu i čitanje, kao i medijsku pismenost.
Nastavljamo voditi sustavan i kvalitetan dijalog s Katoličkom Crkvom i Hrvatskom biskupskom konferencijom, kao i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj.
Financiranje sporta
U deset godina, godišnja izdvajanja za sport povećana su s 28 milijuna na gotovo 200 milijuna eura. Za transparentnost financiranja sporta unaprjeđen je okvir praćenja programa javnih potreba u sportu.
Iduće godine unaprijedit ćemo dodatno Zakon o sportu. Za sportsku infrastrukturu u gradovima i općinama sufinancirali smo oko 600 projekata.
Nastavljamo pripreme za izgradnju novog stadiona u Maksimiru, kao i rješavanje budućnosti stadiona Poljud u Splitu. Uskoro očekujemo potpisivanje ugovora za izgradnju Centra vodenih sportova u Zagrebu.
Snagu društva mjerimo i time koliko su građanima dostupni obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i potrebna podrška. Upravo zato sve su ove aktivnosti dio naših prioriteta.
Ulaganja u obranu i modernizaciju Hrvatske vojske
Sigurnost je preduvjet svega o čemu sam dosad govorio: rada, ulaganja i mirnog života obitelji. Zato treća cjelina povezuje obranu, vanjsku politiku i brigu za hrvatski narod izvan Hrvatske.
Politika modernog suverenizma znači da Hrvatska koristi prednosti članstva u Europskoj uniji i NATO‑u kako bi djelotvornije jačala svoju gospodarsku snagu, energetsku sigurnost i obrambene sposobnosti. Time štitimo nacionalne interese i stvaramo sigurnije uvjete za život naših sugrađana.
U europskim i međunarodnim partnerstvima sudjelujemo aktivno, s vlastitim prijedlozima i odgovornošću za odluke međunarodnih organizacija.
Provodimo najveću modernizaciju Hrvatske vojske od Domovinskog rata. Ulažemo u sposobnost da zaštitimo zemlju i odgovorno ispunjavamo savezničke obveze. Proračun Ministarstva obrane više je nego utrostručen u odnosu na 2016. Za obranu izdvajamo 2,06 posto BDP-a.
Obrambena izdvajanja planiramo povećati na 3 posto BDP-a do 2030. i na 5 posto za obranu i s obranom povezana ulaganja do 2035. Iz europskog instrumenta SAFE Hrvatskoj je odobren zajam od 1,7 milijardi eura.
Donijeli smo Strategiju obrane i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga do 2036. godine. Svih 12 aviona Rafale u operativnoj je uporabi, a pripremamo njihovu daljnju modernizaciju.
Planiramo i nabavu sustava protuzračne obrane srednjeg dometa, kao i modernizirane radare. U uporabi su prva četiri helikoptera Black Hawk, a stiže ih još osam. Uvedene su i bespilotne letjelice Bayraktar, a do kraja godine bit će isporučena sva 62 borbena vozila Bradley.
Kopnena vojska ima 126 vozila Patria, a nabavljamo još 30 vozila koja će proizvesti Đuro Đaković. U tijeku je nabava tenkova Leopard 2A8, raketnih sustava HIMARS i Chunmoo, haubica Caesar i sustava za obranu od dronova.
Hrvatsku ratnu mornaricu planiramo opremiti dvjema višenamjenskim korvetama, čime ćemo znatno ojačati sposobnosti zaštite hrvatskog mora.
Jačamo i domaću obrambenu proizvodnju — kod Obrovca gradi se tvornica streljiva.
Vojarna u Belom Manastiru vraćena je Ministarstvu obrane, a do kraja 2027. u njoj će biti uvjeti za 200 vojnika, a nakon toga za do 800.
Ove godine uveli smo temeljno vojno osposobljavanje kako bismo ojačali obrambenu spremnost i osposobili mlade za postupanje u kriznim situacijama.
Završetak razminiranja Hrvatske i borba protiv nezakonitih migracija
U veljači ove godine izdane su posljednje potvrde o razminiranju i Hrvatska je postala država bez mina 31 godinu nakon zadnjih bitki u Domovinskom ratu.
Zahvaljujem svim pirotehničarima i odajem počast svim žrtvama mina — civilima i pirotehničarima koji su izgubili živote.
U prvih osam mjeseci broj osoba zatečenih u nezakonitom prelasku vanjske granice smanjen je za 38 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Policija je spriječila 18.573 nezakonita ulaska i prijavila 722 osobe za krijumčarenje ljudi. Od travnja je u punoj primjeni europski Sustav ulaska i izlaska.
Graničnoj policiji iz europskih fondova nabavili smo nova vozila, bespilotne letjelice i kamere.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama uredit ćemo pravila vožnje i sigurnosne standarde za električne romobile, radi zaštite pješaka i mladih.
Za gašenje požara nabavljaju se dva nova kanadera, koje u cijelosti financiramo iz europskih sredstava.
Sigurnost Hrvatske počiva na radu policije, vojske, vatrogasaca i svih službi koje štite ljude i imovinu.
Trajna skrb o hrvatskim braniteljima i pronalazak svih nestalih osoba
Hrvatskim braniteljima dugujemo slobodu, a briga za njihovo dostojanstvo trajna je obveza države. Stoga smo u Sabor smo uputili izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima, zahvaljujem potpredsjedniku Medvedu, koje obuhvaćaju više od 200 tisuća branitelja, policajaca i vojnika.
Za njihovu provedbu predviđeno je gotovo 100 milijuna eura.
Povećavaju se mirovine, uvodi godišnji dragovoljački dodatak, raste naknada njegovateljima najtežih invalida, a ukida se i umanjenje mirovina iz 2002. za 34 tisuće korisnika.
Veteranski centri u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku dosad su primili više od 23 tisuće korisnika. Mrežu širimo s pet novih centara, u Osijeku, Virovitici, Krapini, Senju i Biogradu na Moru.
U Pakracu se gradi prvi braniteljski centar za dugotrajni smještaj, za 60 osoba, a u Slunju drugi, za 40 osoba. Slijede centri u Imotskom, Slavonskom Brodu te u Vukovaru, u kojem ove godine obilježavamo 35. obljetnicu herojske obrane grada. Po dovršetku te mreže čak 60% županija imat će veteranski ili braniteljski centar.
Još tragamo za 1.725 nestalih i nećemo prestati dok ne bude riješena i posljednja sudbina. Obitelji nestalih imaju pravo na istinu i dostojanstven oproštaj od svojih najbližih. Od 2016. identificirani su posmrtni ostaci 343 osobe.
Potpora Hrvatima u BiH i skrb o Hrvatima izvan Hrvatske
Potpora Hrvatima u Bosni i Hercegovini i europskom putu te zemlje trajni su prioriteti hrvatske vanjske politike. Zahvaljujem ministru Grliću Radmanu, državnom tajniku Milasu i svima vama zastupnicama i zastupnicima u Saboru koji ste sustavno radili na pitanju ravnopravnosti hrvatskoga rada i njegovoga legitimnog političkog predstavljanja.
Stoga posebno čestitam gospođi Darijani Filipović na izboru za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova hrvatskog naroda s teritorija Federacije. To će zasigurno pomoći skladnijem funkcioniranju institucija i ravnopravnosti sva tri naroda.
S osobitim angažmanom podupiremo izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, koje njeguje identitet hrvatskog naroda u Bosi i Hercegovini, jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku izvan Hrvatske, a to je Sveučilište u Mostaru, kao i rad KBC-a u Mostaru kojem gravitiraju stotine tisuća ljudi.
Također, nastavljamo i skrb o Hrvatima u drugim zemljama gdje su manjine. Posebno u Srbiji i hvala zastupnici Vojnić na njenom angažmanu i želimo joj uspjeh na budućim izborima. Gradimo hrvatske domove, kao što smo učinili već u Subotici, a Dom kulture u Donjoj Lastvi je vraćen Hrvatima Crne Gore.
Zaštitom prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj potvrđujemo da načela koja zastupamo u Hrvatskoj želimo i tražimo za zaštitu Hrvata gdje su oni manjina. Stoga ćemo posebno nastaviti voditi brigu o svim nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj. Veselim se lijepom događaju u subotu u Lisinskom gdje ćemo vidjeti njihovu baštinu.
Podsjećam da smo proračun za Hrvate izvan Hrvatske s, ja bih rekao gotovo nevjerojatno niskog proračuna od samo 16 milijuna eura, danas došli na 203 milijuna eura godišnje.
Hrvatska kao mediteranska vrata srednje Europe
Nastavljamo rad na pristupanju OECD-u, gdje smo ispunili sve kriterije prema stavovima Glavnoga tajništva. Zalažemo se za proširenje Europske unije, uz ispunjavanje kriterija država kandidatkinja.
Dubrovnik i Split bili su središta dva velika summita - Inicijative triju mora i lidera MED9. Hrvatska se pozicionira kao mediteranska vrata srednje Europe.
Podržavamo Ukrajinu kao što smo je podržavali od početka ruske agresije.
Zadaće za budućnost
Cijenjene zastupnice i zastupnici,
Deset godina kontinuiteta donijelo je Hrvatskoj snažnije gospodarstvo, veća primanja građana i čvršći međunarodni položaj. U najzahtjevnijim okolnostima očuvali smo stabilnost i stvorili temelje daljnjeg razvoja.
Sada je naša zadaća da ostvareni napredak još snažnije poboljša život ljudi u svim krajevima Hrvatske. Posao nije završen. Troškovi života, priuštivo stanovanje, dostupnost zdravstvene skrbi i demografska obnova ostaju među našim najvažnijim zadaćama.
Povjerenje građana obvezuje nas da na te izazove odgovaramo konkretnim rezultatima: bolje plaćenim radom, dostupnijim javnim uslugama i boljim uvjetima za život i podizanje djece.
Istodobno moramo gledati dalje. Ulaganjem u znanje, domaću proizvodnju, energetiku i obranu pripremamo Hrvatsku da bolje iskoristi svoje potencijale i spremnije dočeka buduće krize.
To je smisao triju prioriteta koje sam danas predstavio: jačati gospodarstvo, graditi otpornije društvo i učvrstiti suverenost i sigurnost Hrvatske. Za njihovo ostvarenje potrebni su rad i suradnja - države i lokalnih i regionalnih vlasti, poduzetnika i sindikata, obrazovnih i znanstvenih institucija. Svaki dovršen projekt i svaka uspješna reforma moraju donijeti konkretnu korist građanima.
Hrvatska ima ljude, znanje i mogućnosti za nove razvojne iskorake. Naša je odgovornost da te mogućnosti pretvorimo u sigurnost i prilike za nove naraštaje. Snažnija Hrvatska za sigurniju budućnost - to je cilj koji nas vodi i obveza koju preuzimamo.
Da bismo to mogli učiniti potrebno je voditi dijalog i s onima koji na političkom spektru misle drukčije. Stoga ja danas zahvaljujem predstavnicima lijevog političkog spektra koji, s još nekima, nisu ovoga puta kao prije nekoliko godina fizičkim lupanjem uništavali inventar Hrvatskog sabora, već su tek pokazali tko su i što su odlaskom s današnje rasprave.
Zahvaljujem na pozornosti."