Glavna tema: nov sedmogodišnji proračun Europske unije

Uoči sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je nadu da će on biti korak naprijed prema dovršetku pregovora o novom sedmogodišnjem proračunu

Premijer je izvijestio novinare o tome da je sudjelovao u summitu Europske pučke stranke te u sastanku desetak lidera iz skupine Prijatelja kohezije, na kojem su lideri usuglasili stajališta uoči rasprave o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije.

Govoreći o takozvanoj pregovaračkoj kutiji koju je u subotu predstavilo irsko predsjedništvo Vijećem, kazao je da je ukupan volumen je manji, ali je ona za Hrvatsku je povoljna i u okviru je naših očekivanja u smislu ukupnog iznos sredstava koja bi nam trebala biti na raspolaganju od 2028. do 2034.

Prema sadašnjoj poziciji, dodao je, mi bismo trebali biti u plusu za oko 7 milijardi eura.

"Kada gledamo ukupan period u razdoblju od kada smo preuzeli odgovornost do idućih sedam godina sigurni ćemo dovesti Hrvatsku u plus od više od 30 milijardi eura, dakle neto primljenih sredstava iz europskog proračuna u odnosu na uplaćena sredstva", istaknuo je predsjednik Vlade.

Od ostalih tema koje su na dnevnom redu izdvojio je situaciju u Ukrajini, zatim konkurentnost, pitanja obrane i sigurnosti te daljnjeg proširenja.

Hrvatska želi da tradicionalne politike ostanu čvrste u nacionalnim omotnicama

Mi, kao Prijatelji kohezije, želimo da tradicionalne politike ostanu čvrste i kvalitetno zastupljene u nacionalnim omotnicama, a to su nacionalni, regionalni i partnerski planovi, poručio je premijer.

Jednako tako, dodao je, želimo da dio sredstava koji će biti u drugom stupu iz konkurentnosti bude dovoljan i za jačanje naše konkurentnosti u odnosu na druge globalne aktere i za naše vanjskopolitičko pozicioniranje kao organizacije koja ima upliv na svjetske procese.

U tom kontekstu želimo da se taj prijedlog još poboljša, dodao je, kako bi se postigao balansirani dogovor oko prihodovne strane i onoga što zemlje koje još žele konvergirati trebaju napraviti.

"Hoćemo li uspjeti do kraja godine, to je veliko političko pitanje. Pozicija Hrvatske je da nam je puno važniji kvalitetan sadržaj konačnog dogovora, nego zadani kalendar koji bi izbjegao političke izazove u idućoj godini", poručio je predsjednik Vlade pojasnivši da se radi o izbornim ciklusima u velikim zemljama koji će sigurno utjecati na dinamiku pregovora.

Želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo i da se riješe otvorena pitanja

Upitan o pregovorima o članstvu s Crnom Gorom, premijer je podsjetio na strukturu pregovaračkih poglavlja istaknuvši kako među njima postoje dva koja su posebno relevantna, a to su poglavlje 23 i 31.

Poglavlje 23, pojasnio je, odnosi se na temeljna pitanja prava i sloboda, a 31 na dio stečevine koji govori o dobrosusjedskim odnosima.

"Ja osobno sam sasvim transparentno nabrojao osam točaka koje su dugi niz godina predmet neriješenih pitanja, a vezana su za europske vrijednosti i oko kojih, nažalost, Crna Gora do sada nije napravila iskorake", kazao je predsjednik Vlade.

Konstruktivnu poziciju Hrvatske pritom je podcrtao na primjeru Sjeverne Makedonije, koja zbog dvije države još nije otvorila pregovore, a na summitu 2001. u Zagrebu je u institucionalnom smislu u približavanju Europskoj uniji bila bliže nego Hrvatska.

"Hrvatska nije zauzela taj pristup. Unatoč teškom naslijeđu, mi smo prema Crnoj Gori pristupili vrlo konstruktivno i u tom konstruktivnom procesu smo izdvojili one točke koje smatramo da ih Crna Gora budućim članstvom u Europskoj uniji treba preuzeti kao europske vrijednosti", pojasnio je.

Tu su, primjerice, sporazum o obeštećenju logoraša i to na način da on reflektira realnosti koje su se dogodile na početku devedesetih. Zatim, dodao je, tu je pitanje koje se odnosi na ploču u logoru u kojem su hrvatski branitelji bili mučeni i ubijeni. Zatim pitanja procesuiranja ratnih zločina, podaci o 14-ero nestalih za kojima Hrvatska traga, imovinsko-pravno pitanje Hrvata koji žive u Crnoj Gori te pitanje granice.

"Želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo i da se ova pitanja riješe. I sad je trenutak da ih se riješi", ustvrdio je predsjednik Vlade.

Strateška autonomija i sigurnije Sredozemlje

Jučer se premijer Plenković sastao s povjerenikom Europske komisije za trgovinu, gospodarsku sigurnost, međuinstitucijske odnose i transparentnost Marošom Šefčovićem.

Razgovarali su o pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a (2028.-2034.) te o važnosti jačanja industrije, ulaganjima u tehnologije i inovacije i osiguranju pristupačne energije s ciljem podizanja strateške autonomije i konkurentnosti Europske unije.

Razmijenili su i mišljenja o suradnji EU-a s njenim glavnim trgovinskim partnerima i potrebi stabilizacije gospodarskih odnosa.

S povjerenicom za Sredozemlje Dubravkom Šuicom razgovarao je o prioritetnim politikama i ulaganjima u okviru budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, kao i o provedbi zaključaka uspješno održanog summita MED9 za sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje.