Za uspjeh procesa proširenja Europske unije presudna je politička volja

Nakon 13 godina bez novih članica Europska je unija spremna za novo proširenje, poručio je premijer Plenković istaknuvši političke, financijske i institucionalne izazove koji će odrediti njegovu daljnju dinamiku

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Bruxellesu na summitu o proširenju Europske unije, u organizaciji Euronewsa, koji se fokusirao na pitanja napretka zemalja kandidatkinja te ekonomske prilike i posljedice proširenja.

Summit se održao dan uoči objave izvješća Europske komisije o napretku svake zemlje kandidatkinje u procesu proširenja.

Govoreći općenito o procesu proširenja, premijer Plenković poručio je da Hrvatska podržava daljnje proširenje i zalaže se za pristup individualnih postignuća.

Ocijenio je kako je u tom pogledu u mandatu Europske komisije Ursule von der Leyen ozračje prema proširenju pozitivnije nego ranije, što se vidi i u napretku koji su neke zemlje kandidatkinje postigle.

"Gdje postoji volja, postoji način", poručio je dodajući kako je moguće prilagoditi institucije i pronaći proračunska rješenja za politike.

Jednako tako, istaknuo je, proširenje je važno i politički, jer je to proces koji donosi stabilnost cijelom kontinentu, a ima i transformativnu moć za sve zemlje koje kroz njega prolaze.

Dinamiku proširenja ubrzala je brutalna ruska agresija na Ukrajinu

Upitan smatra li da je Europska unija spremna za članstvo Ukrajine, premijer je kazao da je Ukrajina specifičan slučaj. Naime, smatra da je proces proširenja ubrzan upravo zbog ruske agresije i politike Vladimira Putina.

"Ako postoji jedan događaj koji je ubrzao dinamiku proširenja, to je svakako ruska agresija na Ukrajinu", poručio je.

Ukrajina je ujedno najveća zemlja kandidatkinja s velikim brojem stanovnika i to će zasigurno imati veliki proračunski utjecaj na tradicionalne politike, osobito politiku regionalnog razvoja i poljoprivrednu politiku. Ali, ako se primjeni postupan pristup, može se ostvariti, dodao je.

Nezahvalno je predviđati rokove, ali nakon 13 godina dobar je trenutak za prihvaćanje nove članice

Govoreći iz iskustva Hrvatske, kao najmlađe članice, a i iz svog iskustva, s obzirom da je značajan dio svoje profesionalne diplomatske karijere posvetio upravo hrvatskom pristupanju Europskoj uniji, premijer je kazao da su rokovi uvijek nezahvalni za predviđanje jer se uvijek dogodi nešto nepredviđeno što odgađa procese.

Tako se, podsjetio je primjerom, proširenje iz 2004. trebalo dogoditi 2000. Međutim, sada, 13 godina nakon zadnjeg proširenja, kada je Hrvatska postala članicom, smatra da je dobar trenutak za dobrodošlicu novom članu u klub.

S obzirom da proces proširenja uobičajeno prati i osjećaj takozvanog zamora, premijer je upitan za mišljenje što treba napraviti kako bi obećanje članstva ostalo vjerodostojno za zemlje zapadnog Balkana.

Predsjednik Vlade kazao je kako misli da je taj osjećaj zamora bio svojstven procesu proširenja prije 15-ak godina te da više nije tako upravo iz razloga što u posljednjih 13 godina nije bilo daljnjeg proširenja.

Unutar EU-a je raspoloženje prema proširenju pozitivnije nego prije

Ključnim elementom smatra promjenu raspoloženja. Tako su devedesetih bivšim komunističkim zemljama ruke proširenja bile široko otvorene i postojao je osjećaj solidarnosti koji je bio pokretački element proširenja. Nakon proširenja 2004., 2007. i 2013., smatra da su se ruke zapadne Europe, kako je kazao, zatvorile. Zapadna je Europa postala malo umorna od pridošlica, dodao je.

Podsjetio je na posljedice koje su se osjećale na tržištu rada, ali i u proračunu te u funkcioniranju institucija. Naime, ranije su velike zemlje imale po dva povjerenika u Komisiji, što je samo jedan primjer onoga što se proširenjima promijenilo. Uz to, proračun se počeo dijeliti na više zemalja pa je onda ogroman dio sredstava odlazio negdje drugdje.

"Vjerujem da je Europska unija spremna za proširenje i mislim da smo na pravom putu", poručio je izrazivši zadovoljstvo što su neke zemlje koje su ranije bile rezervirane prema nastavku tog procesa sada spremnije da se on dogodi.

Ako Crna Gora riješi sva pitanja, prvi ćemo joj čestitati

Na pitanje smatra li da je članstvo Crne Gore 20208. još uvijek realno ostvariv cilj, osobito s obzirom na uvjete koje je u tom smislu postavila upravo Hrvatska, premijer je kazao da jest ukoliko postoji istinska volja da se adresiraju pojedina pitanja koja su integralni dio poglavlja 23 i 31.

Na ta smo pitanja ukazivali svojim crnogorskim susjedima dugi niz godina, dodao je ističući hrvatsku potporu crnogorskom zahtjevu za članstvo i konkretnu savjetodavnu, tehničku i pravnu pomoć, poput ustupanja prijevoda cijele pravne stečevine. Uz to, dodao je, hrvatski stručnjaci savjetuju crnogorske pregovarače u brojnim poglavljima.

"U sklopu tog procesa postoje elementi unutar poglavlja 23 i poglavlja 31 koje treba adresirati jer nisu bili primjereno adresirani tijekom brojnih crnogorskih vlada", kazao je premijer dodajući da je to vrlo jasno poručio i u Tivtu u lipnju tijekom sastanka na vrhu i bilateralnog sastanka s crnogorskim premijerom.

Pojasnio je da postoji osam točaka, za koje smatra da su vrlo lako rješive s crnogorske strane, a u tom je smislu pozdravio rješavanje dvije od tih točaka, koje je ocijenio vrlo dobrim signalom. Od preostalih šest, četiri su vezana uz poglavlje 23, a dvije za poglavlje 31.

"Nadam se da će ih riješiti, a ako se to dogodi vjerujem da se do 2028. cijeli proces može dovršiti", poručio je.

U tom je kontekstu istaknuo vrlo konstruktivan pristup Hrvatske, ističući da nije, kao neke druge zemlje članice drugim kandidatkinjama, spriječila da se pregovori uopće i započnu.

"Hrvatski je pristup bio vrlo konstruktivan. Međutim, što ste više konstruktivni i prijateljski, to je više ljudi koji nisu upoznati s detaljima, a koji su iznenađeni da postoje pitanja koja se moraju riješiti na kraju procesa. Da smo željeli biti prepreka Crnoj Gori, naša bi politika bila vrlo drugačija", ustvrdio je ponovivši da tih šest elemenata Crna Gora treba riješiti.

"Ako se to riješi, mi ćemo biti prvi koji će im čestitati", poručio je dodajući da će rješavanje tih pitanja biti pokazatelj da se uistinu prihvaćaju europske vrijednosti koje su obuhvaćene u poglavljima 23 i 31.

Srbija ima šansu za "reset", vidjet ćemo kako će nova vlast iskoristiti snažnu potporu

U nastavku razgovora, premijer se osvrnuo na situaciju u Srbiji, nakon nedavno održanih parlamentarnih izbora. Upitan smatra li da bi promjena vlasti u Srbiji mogla dovesti do poboljšanja bilateralnih odnosa, ali i u regiji općenito, premijer je kazao da se svakako tome nada.

Nedavno veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića osuđenog za genocid u Srebrenici prilikom njegovog sprovoda, podsjetio je, bilo je neprimjereno iz mnogo aspekata.

"Bili smo vrlo jasni u osudi takve vrste tretmana koju je primio", naglasio je dodajući da je predsjednik Skupštine u Crnoj Gori također imao neprimjerene komentare, što je također dovelo u pitanje vrijednosti koje dijelimo.

Odmah nakon objave izbornih rezultata u Srbiji premijer je razgovarao s nositeljem pobjedničke liste Ilijom Srdanovićem, kazao je i dodao kako se još uvijek čekaju obrisi nove srpske vlade. No, što god se dogodilo, radi se o velikoj novosti za srpsku politiku, s obzirom da se radi o ljudima koji su ušli u političku arenu bez ranijeg političkog iskustva.

"To je šansa za novi reset u Srbiji. Kako će oni iskoristiti tu snažnu potporu srpskih glasača ovisi o njima", poručio je.

Upitan smatra li da će nova srbijanska vlada biti naklonjenija članstvu u Europskoj uniji, premijer je kazao da mnoge pozicije nove vlasti još nisu jasne. Taktički, dodao je, može razumjeti da u kampanji nisu otkrivali puno, no kada preuzmu vlast trebat će objasniti za što se zauzimaju.

Za Hrvatsku je osobito važna BiH, čiji europski put snažno podržavamo

Premijer se osvrnuo i na Bosnu i Hercegovinu, ističući da je ta zemlja osobito važna za Hrvatsku, između ostaloga i zato što su Hrvati tamo jedan od tri konstitutivna naroda.

Izrazio je zadovoljstvo što su nedavno održani opći izbori prošli regularno te čestitao novoizabranoj hrvatskoj članici Predsjedništva Darjani Filipović koja je izabrana kao legitimna zastupnica hrvatskog naroda.

"Mislim da je to odlična prilika za novi početak i ubrzaniju dinamiku pristupanja Europskoj uniji. Nastavit ćemo ih snažno podržavati, kao što smo to činili i kada su se prijavili za članstvo, kada su dobili status kandidata i kada su dobili odluku Europskog vijeća o otvaranju pregovora", istaknuo je predsjednik Vlade.

Izbori u velikim članicama mogli bi utjecati na proces proširenja više nego što to danas možemo zamisliti

Daljnja se rasprava fokusirala na stanje u Europskoj uniji, osobito u kontekstu izbora koji slijede sljedeće godine u nekim zemljama članicama. Upitan je li zabrinut zbog jačanja krajnje desnice u pojedinim zemljama, koja je općenito skeptična prema proširenju te može li to potkopati daljnji proces proširenja.

Smatra, kazao je, da bi ti izbori u velikim zemljama članicama mogli utjecati na proces proširenja, s obzirom da mu se neki od političkih aktera i stranaka vrlo jasno protive.

"Mislim da bi politički događaji mogli utjecati na proširenje puno jače nego što bilo tko može zamisliti danas. Danas su svi lideri općenito za proširenje. Ali, ako se neke stvari promijene, možda politike neće biti jednako jasne i jednako konsensualne kakve su danas", kazao je premijer.

Osvrnuo se i na utjecaj daljnjeg proširenja na europski proračun kazavši kako smatra da će biti dovoljno novca za proširenje s obzirom da se radi o postupnom procesu. Osim Ukrajine zbog njezine veličine, sve druge zemlje su relativno lako apsorbirajuće, dodao je.

Drugi izazov je institucionalni okvir, kazao je premijer, a to znači više članova Europske komisije, više članova Europskog parlamenta, drugačiju strukturu glasovanja u Europskom vijeću i tako dalje. Ipak, istaknuo je, ključna je politička spremnost za daljnje proširenje.

"Ako smo politički spremni, pronaći ćemo pravni način da se prilagodimo. Politička volja uvijek je ključni element", poručio je.

Prednosti članstva u Europskoj uniji

Upitan o prednostima članstva u Europskoj uniji, predsjednik Vlade kazao je da je ono, prema njegovom mišljenju pozitivno u svakom pogledu.

On osobno, istaknuo je, vjeruje u europski projekt kao projekt mira, suradnje i razvoja.

Kao tri glavne koristi od članstva istaknuo je stabilnost i sigurnost te priliku za gospodarski razvoj kao dio moćne organizacija koja pomaže ublažiti razne vanjske šokove i krize.

Druga je korist, osobito za nove članice, što postaju neto primateljice sredstava iz europskog proračuna koja pomažu u smanjivanju razlika razvijenosti, izgradnji infrastrukture te ulaganju u gospodarstvo.

Treća je snažno unutarnje tržište koje jača konkurentnost i djeluje poticajno na poduzetničko okruženje.

Stoga, dodao je, ne vidi negativne strane članstva, međutim postoje mnogi politički akteri koji iznose negativne stavove o Europskoj uniji, ali to smatra sastavnim dijelom jačanja političke rasprave i demokracije.

U tom je kontekstu istaknuo se pitanja povezana s Europskom unijom nedovoljno objašnjavaju te da je u aktualnom komunikacijskom prostoru razlikovanje istinitih od lažnih informacija ozbiljan izazov.

Pozdravljamo jačanje dijaloga Armenije i Europske unije

Na marginama summita, premijer se susreo s predsjednikom Vlade Armenije Nikolom Pašinjanom.

Zajednička deklaracija o strateškom dijalogu, potpisana tijekom našeg zadnjeg susreta, temelj je za daljnje produbljivanje partnerstva, poručio je premijer Plenković.

Pozdravio je jačanje dijaloga Armenije s Europskom unijom te izrazio spremnost Hrvatske da podijeli svoje iskustvo u provedbi reformi na europskom putu.

"Podupiremo energetsku diversifikaciju Armenije i pružamo pomoć u humanitarnom razminiranju, uključujući primjenu hrvatskih tehnoloških rješenja. Povezanost, gospodarska suradnja i mir ključni su za regionalnu stabilnost i dugoročni razvoj, u čemu Hrvatska nastavlja biti partner Armeniji", istaknuo je predsjednik Vlade.

S povjerenikom Domrovskisom o rastu gospodarstva i makroekonomskim pokazateljima

Sastao se i s povjerenikom Europske komisije za gospodarstvo i produktivnost Valdisom Dombrovskisom, s kojim je razgovarao o ukupnoj gospodarskoj situaciji u Europi.

"Izvijestio sam ga o makroekonomskim pokazateljima Hrvatske", kazao je istaknuvši da će Vlada voditi računa o zadržavanju proračunskog deficita u okvirima ispod 3 posto, uz udio javnoga duga u BDP-u na razini od 55,5 posto.

Stopa inflacije bit će veća od 3 posto, ali to je očekivano s obzirom na krizu s energentima i rat na Bliskom istoku, dodao je.

Istovremeno, očekujemo da rast gospodarstva u Hrvatskoj bude oko 2,3 posto, što je jako dobro u odnosu na prognoze za Europsku uniju i za eurozonu.

"Hrvatska u tim pogledima jako dobro stoji, s obzirom na problem s velikim proračunskim deficitom i velikom zaduženošću niza europskih zemalja", poručio je.

Vlada je brojnim mjerama očuvala socijalnu koheziju

Europa je izrazito ranjiva, istaknuo je premijer, kada je riječ o poremećajima na tržištu energenata. Europska unija uvozi više od 90 posto nafte, jednako toliko plina i 67 posto ugljena, dodao je.

"Kad je riječ o fosilnim gorivima, mi smo u potpunosti ovisan kontinent i zato je važna ta energetska tranzicija kako bismo što manje ovisili o vanjskim šokovima", poručio je.

U tom je kontekstu podsjetio da je hrvatska Vlada posljednjih deset godina brojnim mjerama pomoći građanima i gospodarstvu nastojala premostiti taj problem i očuvati socijalnu koheziju.