Europu će u mirovnom procesu predstavljati čelnici EU-a i E5

U mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije Europu će predstavljati čelnici europskih institucija i pet zemalja, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Poljske, izvijestio je premijer Plenković

Nakon neformalnog sastanka Europskog vijeća i sastanka Europske političke zajednice, predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da su europski čelnici okupljeni u Dublinu u ova dva dana imali prigodu razgovarati o nizu relevantnih tema, poput jačanja demokracije, konkurentnosti i otpornosti gospodarstva te sigurnosti.

Na sastanku Europske političke zajednice sudjelovao je i predsjednik Ukrajine Zelenski koji ih je izvijestio o tijeku mirovnih pregovora održanih u Abu Dabiju, Moskvi i Dublinu.

Neformalni sastanak Europskog vijeća bio je posvećen umjetnoj inteligenciji, dodao je, kao i raspravi o daljnjem doprinosu Europske unije mirovnom procesu u Ukrajini.

"Dogovorili smo da, uz čelnike europskih institucija zemlje takozvanog formata E5, Njemačka, Francuska, Ujedinjena Kraljevina, Italija i Poljska budu ona jezgra koja će davati doprinos mirovnim naporima u Ukrajini", kazao je Plenković.

Ključno je da se okupirani teritorij vrati u ustavno-pravni poredak Ukrajine

Najavio je da će se za desetak dana održati novi sastanak Europskog vijeća u Bruxellesu na kojem će se pregovarati o idućem europskom proračunu za razdoblje 2028. - 2034.

Upitan o tome kako će funkcionirati ti mirovni pregovori, premijer je kazao da je po njemu ta rasprava tko će predstavljati Europu deplasirana 12 godina nakon ruske agresije.

"Ono što je bitno jest da imamo jasna načela. Ja sam u svom izlaganju naglasio da je ključna stvar za Europsku uniju, za Ukrajinu i za načela međunarodnog prava poštovati teritorijalni integritet Ukrajine", rekao je Plenković.

Poručio je da svaki dogovor o primirju mora biti privremenog karaktera te da se, onda kada prestanu ratne operacije, trebaju poduzimati napori da se sada okupirani teritorij vrati u ustavno-pravni poredak Ukrajine.

Rasprava o daljnjem financiranju Ukrajine odgođena je za sljedeći sastanak Europskog vijeća

Dodao je da je rasprava o daljnjem financiranju Ukrajine odgođena za sljedeći samit Europske unije.

Upitan o hrvatskom stavu, premijer Plenković kazao je Hrvatska solidarna s Ukrajinom, dok Češka, Mađarska, Bugarska i Slovačka, iz nekih svojih razloga, traže takozvani opt out.

"Naglašavam da tu nema direktnih financijskih obveza za Hrvatsku, već su to sredstva koja idu iz zajedničkog europskog proračuna", istaknuo je premijer.

Dodao je da je u ovom trenutku bitno da Hrvatska i dalje ima značajna sredstva koja će dobivati iz europskog proračuna, što je prema zadnjem prijedlogu oko sedam milijardi eura u plusu.

Od Crne Gore očekujemo rješavanje pitanja koja se odnose na europske vrijednosti

Uoči sastanka Eruopskog vijeća, premijer se sastao s predsjednikom Europskog vijeća Antónijom Costom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Razgovarali su o politici proširenja Europske unije, a premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska podupire europsku perspektivu susjednih zemalja i zalaže se za nastavak procesa proširenja na temelju individualnih zasluga, provedbe reformi i ispunjavanja svih kriterija za članstvo.

"Posebno smo razgovarali o Crnoj Gori i njezinoj ambiciji da pregovore zaključi do kraja 2026. Pojasnio sam poziciju Hrvatske, koja je tijekom cijelog pristupnog procesa Crne Gore bila konstruktivna. Dosad smo poduprli zatvaranje 23 pregovaračka poglavlja.

Od crnogorskih vlasti očekujemo napredak u rješavanju pitanja koja se odnose na uvažavanje europskih vrijednosti i načela dobrosusjedskih odnosa u okviru poglavlja 23 i 31. Pritom je ključna politička volja s crnogorske strane", poručio je premijer Plenković.

Evolucija stajališta – od obrane do razumijevanja za ostavke

U razgovoru s novinarima, predsjednik Vlade osvrnuo se i na temu koja već danima potresa hrvatsku javnost, smrt Kristiana Periša u psihijatrijskoj bolnici u zagrebačkom Jankomiru.

Upitan kako gleda na ostavke u Upravnom vijeću bolnice u Jankomiru, premijer je kazao da je od tragičnog slučaja preminulog pacijenta vidljiva jedna evolucija stajališta.

"Dakle, evolucija stajališta i gradskih vlasti i članova Upravnoga vijeća, osobito predsjednika Upravnoga vijeća. Najprije su podržavali ravnateljicu, pa je sad ona dala ostavku. Od obrane do razumijevanja za ostavku. Pa članovi Upravnog vijeća koji su u javnim nastupima do jučer govorili jedno do sada povlačenja", istaknuo je.

Očito su, dodao je, konzekvence takvog apsolutno neprihvatljivog ponašanja bolničkog osoblja koje je dovelo smrti Kristiana Periša, dovele do ostavki na političkoj i upravljačkoj razini.