Ovogodišnji Interliber potvrđuje da je nakladništvo u produktivan sektor
Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas 48. međunarodni sajam knjige Interliber u pratnji ministrice Nine Obuljen Koržinek te ministara Radovana Fuchsa i Alena Ružića

Čestitajući organizatorima i hrvatskim nakladnicima na još jednom uspješnom izdanju ovoga sajma, premijer je dodao da se obilježava i 117. obljetnica njegovog domaćina, a to je Zagrebački velesajam.
Istaknuvši da se na ovom sajmu okupilo 320 izlagača iz 14 zemalja, premijer Plenković kazao je kako je nakladništvo u Hrvatskoj stabilan i produktivan sektor, uz kontinuiranu potporu države koja će se nastaviti u budućnosti.
Govoreći o kulturnim programima, izdvojio je projekt Kulturne iskaznice koji je polučio odličan efekt, a kojim se mladi potiču i na čitanje, ali i uopće na kulturu knjige i konzumiranje drugih kulturnih sadržaja.
Dojmovi s Interlibera su krasni, kazao je premijer dodajući zadovoljstvo velikim brojem posjetitelja koje taj sajam iz godine u godinu privuče.
"Drago mi je da ova tradicija ovako uspješno njeguje kulturu knjige i čitanja", poručio je.
U samo tri dana na Interliberu je aktivirano više od 1000 kulturnih iskaznica
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da veseli velik interes i zadovoljstvo izdavača, a naravno i čitatelja i kupaca knjiga svih generacija.
"Stanje u knjižarskoj branši je dobro, imamo kontinuirani rast, a ove godine uspjeli smo prvi put zaustaviti negativne trendove kad je riječ o postotcima građana koji čitaju. Vjerujemo da tome pridonose sve Vladine mjere, a posebno naša Nacionalna strategija poticanja čitanja", poručila je ministrica.
Posebno se na ovom Interliberu promovira nova Vladina mjera, Kulturna iskaznica, koja je svakom 18-godišnjaku omogućila 100 eura za korištenje u kinu ili kazalištu, kupnju knjiga ili ploča.
U samo ova tri dana, naglasila je, na Interliberu je aktivirano više od 1.000 iskaznica.
Nema potrebe za ostavkom ministrice zdravstva, Jankomir je gradska bolnica
U razgovoru s novinarima nakon izjave, premijer Plenković osvrnuo se na traženje ostavke ministrice zdravstva u pismu Hrvatske udruge pacijenata.
"Nema potrebe, ovo je gradska bolnica. Ministrica je tu i radi svoj posao", poručio je dodajući da zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva do u detalje analizira taj grozni slučaj koji se dogodio u psihijatrijskoj bolnici Jankomir.
Inspekcija Ministarstva zdravstva, dodao je, reagira na sve pritužbe, a sigurno će nadzirati sve slučajeve u kojima ima bilo kakve sumnje da je bilo što rađeno nezakonito.
Ponovio je da u zdravstvenoj ustanovi koja je gradska ustanova počinjeno ozbiljno kazneno djelo.
Itekako treba utvrditi je li bilo pokušaja zataškavanja
Tu se, istaknuo je, prije svega treba utvrditi kaznena odgovornost onih koji su počinili to djelo.
Zatim, itekako se treba utvrditi je li bilo pokušaja zataškavanja, jer nije normalno da se nešto dogodi 21. listopada, a da sama ministrica o tome dobije informaciju prošli vikend.
"Prošlo je predugo vremena da bi tu sve bilo uobičajeno i normalno", ocijenio je premijer.
Podsjetio je i na poruku koju je poslao na početku Aktualnog prijepodneva, kada je taj slučaj i odjeknuo u javnosti.
"Prateći obrazac djelovanja lijeve oporbe, i ne samo njih, kada se ovakve situacije ili slične nažalost dogode, oni ne bi rekli ono što sam ja tada kazao. A tada sam kazao da vjerujem da gradonačelnik i gradska vlast u Zagrebu, a većina su SDP i Možemo, nije kriva za smrt gospodina Periša", istaknuo je.
Da je situacija bila obrnuta, odnosno da se radilo o državnoj bolnici, dodao je, po obrascu djelovanja oporbe uvjeren je da bi narativ oporbe bio da je otprilike i krivnja i odgovornost pa gotovo i samo počinjenje djela na Vladi, ministrici, njemu ili HDZ-u.
Upozorio je pritom na dvostruke standarde koji permanentno postoje u hrvatskom javnom prostoru, pokušaje izmicanja od odgovornosti, izjednačavanja i generalnog politiziranja.
"Upiru se svi ljudi koji podupiru lijeve opcije izvrnuti osnovnu tezu koju smo tada rekli i iza koje stojimo", istaknuo je.
Uloga predstavnika države u Upravnom vijeću bolnice u Jankomiru je sekundarna
Upitan kako komentira to što predstavnika Vlade u Upravnom vijeću jankomirske bolnice nije dao ostavku, premijer je pojasnio da država prema zakonu ima jednog predstavnika u Upravnom vijeću.
Riječ je o liječniku iz sustava Hrvatske vojske doktoru Zdilaru, kazao je dodajući da ne zna je li on bio upoznat s time da su i drugi članovi vijeća namjeravali dati ostavke.
Te mu ostavke, poručio je premijer, djeluju više kao nagli kopernikanski obrat političkog pristupa gradske vlasti cijeloj toj temi, podsjetivši da su prvo branili ravnateljicu i Upravno vijeća, pa onda oni daju ostavke.
"Tu je uloga predstavnika države potpuno sekundarna", istaknuo je.
Osvrnuo se i na fizički na ličko-senjskog župana Ernesta Petryja, kazavši da se radi o ozbiljnom napadu te da je župan zadobio dosta ozbiljne ozljede.
Očekuje od nadležnih tijela, dodao je, da procesuiraju počinitelja.
Dobitnici proračuna hrvatski su građani i hrvatsko gospodarstvo
S obzirom da je na današnjoj sjednici Vlade predstavljen Prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, premijera su novinari pitali nekoliko pitanja i o toj temi.
Upitan tko su dobitnici, a tko gubitnici proračuna, premijer je ustvrdio kako su dobitnici hrvatski građani i hrvatsko gospodarstvo.
Ministar Ćorić je nakon sjednice Vlade pojasnio glavne smjernice proračuna, dodao je.
Premijer je istaknuo da su u Vladi dugo i kvalitetno radili na pripremi proračuna, a najvažnijim je istaknuo da će, prema projekcijama Vlade, u idućoj godini rast BDP-a biti oko 2,1 posto uz značajan pad stope inflacije na godišnjoj razini, koja bi trebala biti oko 2,7 posto. Proračunski manjak i dalje će biti oko 2,9 posto, dodao je.
Rashodi za mirovine i socijalnu politiku prešli su 14 milijardi eura, naglasio je Plenković, kako bi ilustrirao koliko sredstava država alocira na mirovine i hrvatskih umirovljenika i korisnike socijalnih naknada.
Proračun je posvećen očuvanju socijalne kohezije, a istodobno ambiciozan u pogledu ulaganja
Izrazito je važno što je ovaj proračun posvećen očuvanju, prije svega, socijalne kohezije, istaknuo je podsjetivši da Vlada šestu godinu u kontinuitetu zbog različitih kriza donosi mjere za pomoć građanima i gospodarstva.
Istodobno, proračun je i ambiciozan u pogledu ulaganja u obrazovanje, kulturu, pravosuđe, zdravstvo, prometnu infrastrukturu, ravnomjerni regionalni razvoj, poljoprivredu, ribarstvo, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša te u obrambeni sustav, što je temelj otpornosti.
Tu su i velika izdvajanja za unutarnju sigurnost, čuvanje vanjske granice, hrvatske branitelje i sve druge prioritete.
"Tako da mislim da je proračun, i s aspekta socijalne kohezije, s aspekta ulaganja i razvoja i s aspekta otpornosti i sigurnosti primjeren trenutku kojem se nalazimo", poručio je predsjednik Vlade.

