Veliki intervju za ukrajinski »Den«
Kao voditelj promatračke misije EP-a na izborima u Ukrajini, zastupnik Plenković osvrnuo se na nastavak reformi na europskom putu Ukrajine, reintegraciju teritorija, provedbu sporazuma o pridruživanju te iskustva Hrvatske
Plenković je istaknuo da su ukrajinske vlasti uložile znatne napore da organiziraju parlamentarne izbore u skladu s ukrajinskim zakonima i međunarodnim standardima, unatoč nemogućnosti održavanja izbora u dijelovima regija Donjecka i Luganska, kao i na Krimu. Dodao je da je Izaslanstvo Europskog parlamenta održalo niz razgovora s liderima političkih stranaka, predsjednikom središnje izborne komisije, nevladinim organizacijama, predstavnicima medijima i drugim diplomatima.
Naglasio je da su pred Ukrajinom dva izazova. Prvi je reintegracija u ustavnopravni poredak trenutno okupiranih područja u regijama Donjecka i Luganska te Krima, koji je nelegalno anektirala Rusija. U tom smislu Ukrajini bi mogla biti korisna iskustva Hrvatske, koja je 1998. uz pomoć UN-a provela mirnu reintegraciju Istočne Slavonije te prihvatila niz zakona kojima su se poboljšala prava manjina. Drugi izazov je provedba europskih reformi. Plenković očekuje da će novi sastav Vrhovne Rade formirati stabilnu Vladu koja će nastaviti s europski orijentiranim reformama, posebno u pogledu vladavine prava, borbe protiv korupcije te niza ekonomskih i financijskih reformi. U tom smislu, EU će podržati reformske napore Ukrajine te provedbu Sporazuma o pridruživanju.
Dodao je da su se Ukrajinci na izborima jasno odlučili za europsku orijentaciju zemlje, kao i na EuroMajdanu. Podrška EU ukrajinskom odabiru dokazana je istodobnom ratifikacijom Sporazuma o pridruživanju u Vrhovnoj Radi i Europskom parlamentu.
Plenković je istaknuo da postoje brojne paralele između događaja u Hrvatskoj 1991. i trenutne situacije u Ukrajini. U kontekstu brojnih ljudskih žrtava, izbjeglica i materijalnih šteta, prioritet je poštivanje obvezaiz Minska, osobito od strane Moskve koja može izvršiti pritisak na lokalne vođe u okupiranim područjima. EU nikada neće prihvatiti nastojanja Rusije da stvori novi zamrznuti konflikt u jugoistočnoj Ukrajini, poručio je. Zato smatra da je potreban nastavak razgovora na najvišoj razini, poput onih u Milanu između glavnih međunarodnih aktera.
Dodao je da su restriktivne mjere EU prema Rusiji već pokazale učinke i ne mogu biti ukinute dok se ne vide stvarni napori Moskve da postupa prema dogovoru iz Minska. Vjeruje da će države članice EU ratificirati Sporazum o pridruživanju i poštivati zajedničke restriktivne mjere prema Rusiji, pri čemu pojedinačni ekonomski i energetski interesi ne smiju prevladavati.
Napomenuo je da je već nekoliko puta apelirao na hrvatsku Vladu da pokrene što ranije postupak ratifikacije Sporazuma o pridruživanju s EU u Hrvatskom saboru, vodeći računa da je Ukrajina treća po redu priznala Hrvatsku. Ukrajina se trenutno mora usredotočiti na Sporazum o pridruživanju, čija će provedba odrediti dinamiku razvoja odnosa Ukrajine i EU-a, poručio je Plenković.
Istaknuo je da kao voditelj izaslanstva EP-a za Ukrajinu i član EP-a osjeća obvezu promovirati europski projekt u Ukrajini, kao što je uložio svoje znanje i iskustvo proteklih 20 godina u projekt pristupanja Hrvatske EU.