Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 6. 11. 2014.

Gostovanje u drugoj emisiji »Iz srca Europe«

Gostujući u emisiji zajedno sa zastupnikom Jozom Radošem, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Andrej Plenković osvrnuo se na Izvješće Europske komisije o napretku BiH, rezultate parlamentarnih izbora u Ukrajini, najave Velike Britanije o ograničenju slobode kretanja građana EU-a te na odluku o uvođenju elektroničke naplate cestarine u Njemačkoj

O napretku BiH na putu prema EU

Plenković je ocijenio kako je izborom predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za člana Predsjedništva hrvatski narod dobio svog legitimnog predstavnika. Dodao je da rezultati izbora omogućuju formiranje koalicije na svim razinama vlasti u BiH te stabilnu buduću vlast, koja je ključ za uspješan proces europskih integracija. U tom kontekstu promjena Europske komisije i dolazak novog povjerenika za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna predstavlja novu mogućnost za BiH. Hrvatski zastupnici u EP će i dalje davati snažan doprinos europskom putu BiH, osobito kroz Odbor za vanjske poslove, gdje postoje mehanizmi i mogućnosti da se utječe na sadržaj izvješća, rasprave i pozivanje predstavnika iz BiH i drugih aktera, poručio je Plenković. Smatra da Hrvatska kao nova članica EU ima značajnu ulogu i jasan interes da svojim aktivizmom bude pokretač europskih reformi i gospodarskog razvoja u BiH.

O izborima u Ukrajini

Imajući na umu vrlo zahtjevne okolnosti u Ukrajini, osobito u pogledu dijela okupiranih teritorija (Donjeck i Lugansk) te nelegalne aneksije Krima, Plenković je kao voditelj promatračke misije EP-a na izborima ocijenio da su oni organizirani u skladu s međunarodno priznatim standardima. Dodao je kako je poruka Europske unije Ukrajini vrlo jasna – što prije formirati novu Vrhovnu Radu, osigurati stabilnu većinu u Parlamentu te dati povjerenje Vladi, a potom uz potporu EU intenzivno raditi na dva strateška smjera: 1) europski orijentirane reforme i 2) mirna reintegracija teritorija.

O namjeri Velike Britanije da ograniči slobodu kretanja građana EU-a

Sloboda kretanja je kao jedna od četiri temeljne slobode u samoj srži funkcioniranja europskog projekta, a osobito jedinstvenog tržišta. Smatra pogrešnim javno obećanje premijera Camerona da će organizirati referendum o ostanku Velike Britanije u EU 2017. godine ako u međuvremenu bude ponovno izabran za premijera. U tom kontekstu gleda i na najave o ograničavanju slobode kretanja, što je protivno acquisu i značilo bi ponovno dizanje barijera unutar EU, što bi bio korak natrag u procesu europske integracije. Stoga vjerujem da opcije koje britanska vlada razmatra ne mogu proći ni kod Europske komisije ni pred Europskim sudom, rekao je Plenković.

O elektroničkkoj naplati cestarine u Njemačkoj

Plenković je istaknuo da će se Njemačka, ako ide za takvom mjerom koja kombinira prometnu i poreznu politiku, morati konzultirati s Komisijom jer bi i taj predmet mogao završiti pred Europskim sudom. Smatra da zbog broja autocesta u Njemačkoj nije realno uvođenje cestarina kakve postoje u Hrvatskoj, s plaćanjem na naplatnim kućicama, jer bi to bila tehnički prevelika investicija. Izglednije je uvođenje vinjeta. Ključno je da ne dođe do diskriminacije drugih državljana EU i stranaca u odnosu na njemačke državljane. 

O 25. obljetnici pada Berlinskog zida

S padom Berlinskog zida 1989. godine dogodila se kapitalna promjena života svih ljudi, a tranzicija koja je uslijedila dovela je i do stvaranja samostalne i neovisne Hrvatske. Aktualna događanja u Ukrajini dokaz su da tranzicija i još traje. Riječ je o globalnom angažmanu Rusije kao velesile koja agresijom želi destabilizirati Europu, ali i susjednu Ukrajinu, zaključio je Plenković.