Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 14. 12. 2014.

U emisiji »Pogled s Markova trga« na TV Jadran

Zastupnik Plenković gostovao je u emisiji voditelja Roberta Škurle u kojoj je govorio o učincima rezolucije EP-a o Šešelju, vanjskoj politici Hrvatske i odnosima sa Srbijom, o europskom putu BiH te o situaciji u Ukrajini

Plenković je istaknuo da je, uz podršku Europske pučke stranke, te potporu drugih hrvatskih zastupnika, pokrenuo usvajanje rezolucije EP-a »Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja«. Rezolucija je imala tri cilja. Prvi – jasno osuditi Šešeljevo ratnohuškačko ponašanje. Drugi – prozvati Srbiju zbog izostanka adekvatne pravne i političke reakcije, koja je izostala i nakon usvajanja rezolucije EP-a, čime je došlo do svojevrsnog razotkrivanja karaktera vlasti u Beogradu. Treći – upozoriti Haški sud da je Raspravno vijeće nalogom o puštanju Šešelja na privremenu slobodu pokazalo dvostruke standarde rada i narušilo vjerodostojnost Tribunala.

Kritizirao je aktualnu vlast u Hrvatskoj koja je najprije bila pasivna (Pusić) i načelna (Josipović) spram Šešeljeve ratnohuškačku retorike, a tek je nakon što je zaživjela HDZ-ova inicijativa u EP naknadno reagirala (Milanović). Ocijenio je da je politički uspjeh rezolucije EP vidljiv u brzoj reakciji glavnog tužitelja Brammertza koji je zatražio da se Šešelj vrati u Haag. Napomenuo je da se rezolucijom Srbiji upućuje poruka da mora poštovati europske vrijednosti. Ako pretendira na članstvo u EU, Srbija mora osuditi Šešeljev govor mržnje.

Plenković je naveo da Hrvatska sa Srbijom ima niz otvorenih pitanja poput tužbe za genocid pred Međunarodnim sudom u Haagu, pitanja nestalih i zaštite prava hrvatske manjine u Srbiji. Podsjetio je da Srbija od 2003. pretendira postati »regionalni Haag nakon Haaga« uvođenjem univerzalne nadležnosti za ratne zločine počinjene u svim državama bivše SFRJ. Smatra da hrvatska Vlada mora u okviru pregovora Srbije zatražiti ukidanje ovog zakona i jasno artikulirati druge hrvatske interese.

Izrazio je zadovoljstvo što su Hrvati nakon općih izbora u BiH dobili legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Pozitivnim je ocijenio inicijativu britanske i njemačke diplomacije za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, jer je riječ o ključnom instrumentu za reforme na političkoj, gospodarskoj i sektorskoj razini. Prioritet zastupnika HDZ-a u EP-u je podržati europski put BiH da ne dođe do nepravde pri čemu bi BiH bila posljednji vagon u vlaku jugoistočne Europe prema EU.

Poručio je da aktualna vlast nije učvrstila vanjskopolitički položaj Hrvatske kao članice EU, a i NATO-a. To je najbolje pokazalo donošenje lex Perković i slabo korištenje europskih fondova. Najavio je da će buduća vlast HDZ-a imati ozbiljan zadatak provesti mjere za pokretanje gospodarstva, kvalitetniju socijalnu zaštitu, predvidljiv pravni i porezni okvir, transparentniju javnu nabavu i suzbijanje korupcije kako bi se privukli investitori.

Naglasio je da je Rusija aneksijom Krima i potporom pobunjenicima u južnoj i istočnoj Ukrajini prekršila temeljna načela međunarodnog prava. Kao voditelj izaslanstva EP-a za odnose s Ukrajinom, Plenković je izdvojio dva cilja EU. Prvi je pomoći mirnu reintegraciju okupiranih područja u ustavno-pravni poredak zemlje, pri čemu su Ukrajini korisna iskustva Hrvatske iz reintegracije Hrvatskog podunavlja. Drugi je provedba Sporazuma o pridruživanju, rad Skupine za potporu Ukrajini u okviru EK, podrška provedbi Europske reformske agende te mobilizacija 11 milijardi eura pomoći Ukrajini zajedno s drugim međunarodnim organizacijama i financijskim institucijama, kao i organizacija donatorske konferencije.