Intervju za Radio Free Europe
Šef izaslanstva EP-a za odnose s Ukrajinom Andrej Plenković govorio je o potrebi hitnog prekida vatre i uspostave primirja u Ukrajini, izazovima na europskom putu Ukrajine, iskustvima Hrvatske te odnosu EU prema drugim zemljama Istočnog partnerstva
Plenković je istaknuo da je Rusija agresijom na Ukrajinu i okupiranjem dijelova teritorija istočnih regija Donjecka i Luganska, te nelegalnom aneksijom Krima ugrozila sigurnost globalnog poretka koji se gradio posljednjih 7 desetljeća. Izrazio je žaljenje za više od 1000 novih žrtava nakon potpisivanja sporazuma iz Minska u rujnu.
Naglasio je da postoje mnoge sličnosti između današnjih događaja u Ukrajini i onih u Hrvatskoj 1991. godine. Podsjetio je da je Ukrajina treća zemlja koja je priznala neovisnost Hrvatske. Stoga je pozitivnim ocijenio da je Hrvatski sabor među prvima ratificirao Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine u prosincu 2014.
Poručio je da su ciljevi Europske unije u Ukrajini de-eskalacija nasilja, prekid vatre, mirna i potpuna reintegracija okupiranih područja u ustavnopravni poredak zemlje te decentralizacija, što je sadržano i u prijedlogu mirovnog plana predsjednika Porošenka. Smatra da je za rješenje krize potreban dugotrajan i angažiran pristup glavnih globalnih aktera, koji treba u potpunosti biti ubažen od Rusije i od Ukrajine.
Naglasio je da se Hrvatska tijekom dva desetljeća pristupanja Europskoj uniji suočila s izazovima transformacije društva i vrijednosti, poduzimanja niza sektorskih reformi te usklađivanja pravnog sustava, zaštite ljudskih prava i vladavine prava. U tom smislu, Ukrajina se treba posvetiti dosljednom pridržavanju vladavini prava, posebno kroz ustav, izborno zakonodavstvo i borbu protiv korupcije.
Najavio je da će jedna od uloga Parlamentarnog odbora za pridruživanje biti da potakne raspravu u ukrajinskom društvu o važnosti Sporazuma o pridruživanja i o europskom projektu, kako bi europske aspiracije Ukrajine bile realne, s obzirom na raspoloženje i trenutni kontekst proširenja u EU.
U tim okolnostima, bitnim je ocijenio da je Sporazum o pridruživanju Moldove podržan velikom većinom zastupnika u Europskom parlamentu. Napomenuo je da nakon održanih izbora moldovske stranke trebaju, poput kolega iz Ukrajine, formirati stabilnu vladajuću koaliciju koja će osigurati provedbu političkih, pravnih i ekonomskih reformi.
Govoreći o daljnjem procesu proširenja EU na zemlje Istočnog partnerstva, Plenković je rekao da će se ove godina napraviti revizija politike susjedstva EU, te da Unija treba imati puno razumijevanja i otvorenosti prema europskim aspiracijama, stabilnosti i ekonomskom napretku onih zemalja koje uslijed povijesnih događanja nisu ranije imale priliku postati dio europskog projekta.