Europska komisija: »Unija nije nadležna za granična pitanja«

Na pitanje HDZ-ova zastupnika Plenkovića o arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije potpredsjednik Komisije Timmermans odgovorio je da Unija nije nadležna za pitanja razgraničenja između država članica

Unija je doduše – kao posrednik pri sklapanju Arbitražnog sporazuma 2009. i ako to Hrvatska i Slovenija zatraže – spremna pomoći pri rješavanje spora u interesu pravne sigurnosti i neometane i jasne primjene prava Unije u objema državama.

Andrej Plenković, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, uputio je prioritetno pitanje Europskoj komisiji, 23. srpnja o. g., u vezi s informacijama o zabrinjavajućim i nedopuštenim aktivnostima Slovenije i člana Arbitražnog suda Sokoleca u arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije. Navodeći činjenice i istaknuvši da su i Vijeće i Komisija od samoga početka uložili značajne napore i svoj autoritet u uspješno rješavanje spora arbitražnim postupkom, Plenković se zanimao za mjere koje će se poduzeti ako se pokažu točnima navodi o grubom protupravnom djelovanju člana Suda i slovenske strane u sporu, čime bi cijeli arbitražni postupak bio doveden u pitanje.

U odgovoru potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa, od 4. rujna, stoji: »Komisija podsjeća da je Arbitražni sud uspostavljen 2009. međunarodnim sporazumom između Republike Hrvatske i Republike Slovenije radi rješavanja spora o otvorenoj granici između dviju država. Europska unija nije stranka u tom sporazumu ni arbitražnom postupku. Komisija je samo djelovala kao posrednik kako bi pomogla u uspostavi tog postupka. Uspostava granice između država članica ne spada u nadležnosti koje su Uniji dodijeljene Ugovorima. Međutim, Komisija pozorno prati taj proces, uključujući nedavne događaje, i u bliskoj je suradnji s predmetnim državama članicama. Komisija je više puta izrazila svoju punu potporu postupku nagodbe i svoju spremnost da posluša obje stranke te da, ako to zatraže Hrvatska i Slovenija, poduzme bilo koju mjeru u okviru svojih ovlasti kojom se može olakšati nastavak tog postupka s obzirom na to da je rješavanje spora u interesu pravne sigurnosti te u interesu neometane i jasne primjene prava Unije u objema državama članicama.«

Komentirajući Timmermansov odgovor, Plenković je izjavio: »Cijenim spremnost Komisije da pomogne rješavanje spora, ali ističem kako je riječ o bilateralnom pitanju koje dvije ravnopravne države članice Europske unije trebaju riješiti na temelju međunarodnog prava. Nakon što je arbitraža zbog protupravnog ponašanja slovenske strane nepovratno kompromitirana te slijedom zaključka Hrvatskog sabora, koji je jasno odlučio o povlačenju Hrvatske iz arbitraže, očekujem da i Arbitražni sud realno sagleda nove okolnosti i razmisli o svrhovitosti nastavka svog rada.«

Prioritetno pitanje Andreja Plenkovića upućeno Europskoj komisiji prenosimo u cijelosti:  

»Hrvatska i Slovenija su 4. studenoga 2009. u Stockholmu, uz svjedočenje Švedske, potpisale arbitražni sporazum kojim se pokušava riješiti granični spor između dvije države. Sporazumom je uspostavljen Arbitražni sud za granični spor, a njegove administrativno-tehničke poslove obavlja Stalni arbitražni sud u Haagu.

Navedeni Sud objavio je 20. lipnja kako je zabrinut izjavama slovenskih dužnosnika koje sugeriraju da Slovenija raspolaže neformalnim informacijama o ishodu arbitraže usprkos propisanoj povjerljivosti.

22. srpnja u medijima su se pojavili i transkripti razgovora prema kojima je jedan član Suda u nekoliko navrata dogovarao strategiju lobiranja u vezi merituma spora sa zastupnicom Slovenije. Transkripti otkrivaju otkrivanje podataka s povjerljivih rasprava Arbitražnog suda, zajedničko osmišljavanje plana utjecanja prema ostalim sucima, dodavanje memoranduma u spis nakon završetka rasprave te razna druga zaobilaženja, ali i gruba kršenja postupovnih pravila suda utvrđenih Sporazumom, Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda te općim načelima međunarodnog prava i načela pravičnosti.

Budući da su Vijeće i  Komisija od samoga početka uložili značajne napore i svoj autoritet u uspjeh rješavanja spora arbitražnim postupkom, zanima me koje će mjere poduzeti ako se pokažu točnim navodi o grubom protupravnom djelovanju člana Suda i slovenske strane u sporu čime bi cijeli arbitražni postupak bio doveden u pitanje?«