Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 18. 9. 2015.

Na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji Zagreb 2015.

Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković održao je uvodni govor na panelu Sigurnosni izazovi 2015–2025. u sklopu Međunarodne sigurnosne konferencije Zagreb 2015, koju je organizirala Zaklada hrvatskog državnog zavjeta

U raspravi na panelu uz zastupnika Plenkovića sudjelovali su njemačka zastupnica u EP-u Monika Hohlmeier, državni tajnik njemačkog Ministarstva obrane Ralf Brauksiepe, profesori Matthew Rhodes i Carolyn Haggis iz Europskog centra za sigurnosne studije te sigurnosni stručnjak iz SAD-a Ian Brzezinski. Moderator je bio Nikola Brzica. Konferenciju su uvodnim izlaganjima otvorili predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, savjetnik predsjednice Republike za sigurnost i obranu Josip Buljević i predsjednik Vijeća za domovinsku sigurnost, general Damir Krstičević.

Plenković je podsjetio da je prva rečenica strateškog dokumenta EU-a "Sigurna Europa u boljem svijetu" iz 2003. bila da Europa nikada nije toliko prosperitetna, sigurna i slobodna, što europske institucije danas više ne mogu tvrditi. Dodao je da se u proteklih 25 godina svijet radikalno promijenio zbog procesa globalizacije, umreženosti, mobilnosti i migracija. U tom smislu, smatra da će aktualni egzodus stanovništva s Bliskog istoka, sjevera Afrike, srednje Azije i subsaharske Afrike biti dugoročan proces i izazov za Europu.

Stoga je usvojena Europska agenda za sigurnost, koja dobro prepoznaje sve bitne ugroze za unutarnju sigurnost. Istaknuo je kako su na Europskom obrambenom summitu u Bruxellesu podcrtane tri opasnosti u europskom susjedstvu – Rusija, radikalizam i izbjeglički val. U tom pogledu, revizija Europske politike susjedstva je prioritet je EU-a, a posebno nakon hibridne agresije Rusije nad Ukrajinom.

Najavio je da će na Kongresu u Madridu EPP usvojiti dokument o zajedničkoj europskoj obrani kojom će tražiti od članica da ispune kriterij izdvajanja dva posto BDP-a za obranu, jer je okupljanje obrambenih sposobnosti i njihovo učinkovito korištenje jedini način da se EU kao globalni akter aktivno uključi u suočavanje s izazovima, zajedno sa strateškim partnerima SAD-om i članicama NATO-a.

Napomenuo je da je zadatak Europskog parlamenta u sljedećih godinu dana da kvalitetno pridonese usvajanju nove vanjskopolitičke i sigurnosne strategije EU-a, koja treba naglasiti cjelovito djelovanje EU-a u vanjskom, sigurnosno-obrambenom, trgoviskom, pravosudnom i razvojnom smislu. Ujedno nova strategija treba objediniti sve instrumente i povećati proračunska sredstva, u koja će biti uključena izdvajanja za izbjegličku krizu i realokaciju izbjeglica po članicama temeljem solidarnosti.

U tom okviru i hrvatska strategija nacionalne/domovinske sigurnosti treba biti komplementarna sa sigurnosnim ciljevima EU-a, kako bi Hrvatska pokazala da kao 28. zemlja članica može sudjelovati u ukupnoj europskoj vanjskopolitičkoj aktivnosti u desetljeću koje će biti prepuno izazova, zaključio je Plenković.