»Nedovoljno iskorišteni učinci članstva«
Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković osvrnuo se u časopisu Perspektive na dvogodišnje članstvo Hrvatske u Europskoj uniji
Zastupnik Plenković u članku ističe da je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. okončan dvadesetogodišnji proces tranzicije i transformacije te da je ostvaren strateški cilj pozicioniranja Hrvatske u euroatlantskim integracijama. Pritom je prioritetni cilj članstva bio poboljšanje gospodarskog i socijalnog standarda građana. U tom smislu smatra da je aktualna vlada propustila iskoristiti članstvo kao dodatnu vrijednost za gospodarski rast u zemlji, jer Hrvatska je danas treća najslabije razvijena država u EU s BDP-om ispod 60% u odnosu na prosjek Unije, a ujedno je treća po nezaposlenosti.
Nadakje navodi da će Hrvatskoj iz proračuna EU-a do 2020. na raspolaganju biti 11 milijardi eura za rast, zapošljavanje, ruralni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo, infrastrukturu, energetiku i inovacije, što iznosi gotovo dvije trećine nacionalnog proračuna i prava je prilika za veći gospodarski rast.
Upozorio je kako je izostanak strukturnih reformi u protekle tri godine, nakon konsolidacije gospodarstva 2011, prouzročio gospodarski pad 12 kvartala zaredom i veliko povećanje javnog duga na 87,7% BDP-a, dok je proračunski deficit dosegnuo 5,7%. Stoga će zadatak iduće vlade biti da provede reforme koje su predmet stalnih preporuka Komisije, a odnose se među ostalim na bolju kontrolu proračunskih rashoda, reformu tržišta rada, smanjenje i depolitizaciju administracije te efikasnost pravosuđa.
Govoreći o postpristupnim ciljevima Hrvatske, Plenković je podcrtao važnost priključenja Schengenskoj zoni, koje će biti krupan korak prema snažnijoj integraciji u Europsku uniju. Pritom Hrvatskoj predstoji proces evaluacije koji obuhvaća niz elemenata schengenske pravne stečevine – učinkovitu kontrolu granica, policijsku i pravosudnu suradnju te Schengenski informacijski sustav. Drugi važan postpristupni zadatak na koji se Hrvatska obvezala jest pristupanje Ekonomskoj i monetarnoj uniji, što će pozitivno utjecati na konkurentnost i rast domaćeg gospodarstva.
Plenković je zaključio da je članstvom u Europskoj uniji i NATO-u Hrvatska postigla svoje vanjskopolitičke i sigurnosne ciljeve te sada treba poraditi na realizaciji desetljeća gospodarskog rasta i zapošljavanja koristeći razvojne mehanizme EU-a.
Članak u cijelosti (PDF)