Prije sazivanja Vijeća za obranu treba prvo proučiti dokumente

Prigodom sudjelovanja u neformalnom sastanku lidera Europske pučke stranke u Berlinu predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije

Odgovarajući na prijedlog predsjednika Republike da se u sljedeća dva tjedna sazove sjednica Vijeća za obranu, predsjednik Vlade Plenković poručio je da Ured predsjednika prvo treba proučiti dokumente o pitanjima obrane što ih je Vlada pripremila.

U proteklih nekoliko mjeseci Vlada je pripremila tri dokumenta koja će uputiti Uredu predsjednika Republike. Riječ je o obrambenoj strategiji, dugoročnom planu razvoja obrane i o izmjenama Zakona o obrani koje se odnose na temeljno vojno osposobljavanje, a čiji su nacrti pripremljeni.

"Takvi sastanci trebaju se održati onda kada sve strane znaju o čemu govore, što mogu tek pošto prouče dokumente. Vlada je svoje zadaće obavila i, kao što sam rekao proteklih dana, mi ćemo pragmatično djelovati u okviru Ustava i zakona. Termin sastanka je manje važan. Važno je da prije sastanka valja proučiti ključne dokumente. Mi smo ih sastavili, a koliko znam, predsjednik Republike i njegovi savjetnici još ih nisu ni vidjeli", rekao je Plenković.

Otvaranje novih veleposlanstava, generalnih konzulata, lista veleposlanika

Također je naglasio da obrana nije jedina tema te da s predsjednikom Republike želi načeti cio niz drugih pitanja.

"Predsjedniku Republike uputit ćemo dopis s vrlo jasno definiranim planom otvaranja novih hrvatskih veleposlanstava i generalnih konzulata jer je i ta tema blokirana. Neki zasebno poslani dopisi ostali su na čekanju u Uredu predsjednika proteklih godina, a među njima je i lista veleposlanika koja čeka još od rujna 2020. godine", konstatirao je i dodao da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova spremno sastaviti nov popis sugestija, dakle ne definitivnih prijedlogâ, nego ljudi koji su kompetentni za taj posao.

Plenković je također istaknuo pitanje ruske agresije na Ukrajinu te poručio da stvari treba istjerati na čistac, kako bi se vidjelo kakav je stvaran stav predsjednika Republike o tome vodi li Rusija agresiju na Ukrajinu ili ne i koja je pritom uloga Hrvatske.

Dodao je da Vlada pomaže Ukrajini na različite načine - politički, ekonomski, vojno, humanitarno, tehnički, energetski, pa i korištenjem iskustava mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja kao mogućeg modela za rješavanje pitanja okupiranih i nelegalno anektiranih ukrajinskih teritorija te da treba vidjeti što o tome misli predsjednik.

"Ono što smo od njega mogli čuti u zadnjih nekoliko mjeseci samo je lažna teza o tome da je Vlada htjela slati hrvatske vojnike na bojište u Ukrajinu, što nikada nitko nije rekao ni predložio", izjavio je Plenković.

Podsjetio je da je sudjelovanje u NATO-voj NSATU aktivnosti uime Hrvatske u Washingtonu prihvatio sam Milanović, kao i na to da je doslovce rečeno da ona ni na koji način ne uključuje slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu.

"Međutim, na političko-medijskoj pozornici oko 50 posto hrvatskih građana bilo je u zabludi da netko predlaže slanje vojnika u Ukrajinu, pa stoga ima mnogo stvari koje treba raščistiti", zaključio je predsjednik Vlade.

Odgovornost pri formiranju cijena

U odgovoru na pitanje novinara hoće li se trgovci pridržavati buduće proširene liste proizvoda s ograničenim cijenama i hoće li građani biti zaštićeni od poskupljenja hrane, premijer Plenković pozvao je na odgovorno ponašanje u određivanju cijena i brigu o zaštiti ranjivih društvenih skupina građana s nižim primanjima, koji za potrošačku košaricu izdvajaju znatan dio svojih prihoda.

"Vlada je inflaciju, koja je prije otprilike dvije godine iznosila više od 10 posto, nizom mjera fiskalne politike, administrativnog uređenja cijena, paketima pomoći vrijednima 8 milijardi eura koji su se odnosili na umirovljenike, nezaposlene i sve ranjive skupine, ali i horizontalno za sve građane, smanjila na tri posto na godišnjoj razini", podsjetio je Plenković.

Kako bi se ona spustila na prihvatljivu godišnju stopu inflacije od oko dva posto, potreban je napor niza aktera koji sudjeluju u procesu formiranja cijena, u lancu od proizvodnje, marži, distribucije do trgovačkih lanaca i njihovih marži.

Vlada vodi brigu o cjelokupnom hrvatskom društvu

Poručio je da je Vlada jedini akter koji cijelo vrijeme brine o svima, dok drugi akteri brinu o nekim svojim interesima.

Naveo je namjeru Vlade da do kraja mjeseca ažurira i proširi listu proizvoda s ograničenim cijenama te rekao da u tom smislu očekuje angažman Hrvatske narodne banke s mjerama za smanjenje inflacije, aktivniju i agilniju ulogu Državnog inspektorata u kontroli ograničenih cijena i poštivanje onoga što je dogovoreno, kao i aktivniju ulogu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Poželjan je također veći angažman udruga za zaštitu potrošača, koje trebaju upozoriti hrvatsku javnost postoji li neopravdano povećanje cijena.

Sve ćemo te elemente staviti u žarište i do kraja mjeseca Vlada će, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, donijeti novu ažuriranu listu proizvoda koja će, siguran sam, pomoći onima s najmanjim primanjima, rekao je Plenković.