Vlada štiti građane od inflacije
Odluka o mjerama kontrole cijena određenih proizvoda ima dva dijela: prvi je produljenje ograničenja cijena za dosadašnjih 30-ak proizvoda, a drugi uvrštenje daljnjih 40 proizvoda u taj popis
Glavna točka 63. sjednice Vlade, osobito nakon jučerašnjeg velikog sastanka koji je okupio sve dionike relevantne za pitanje stabilnosti cijena, jest Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo, kazao je premijer Plenković.
Ministar financija podsjetio je na jučerašnjem sastanku na mjere koje je Vlada poduzela do sada u kontekstu fiskalne politike, smanjenjem stope PDV-a na brojne proizvode s 25 na 13 odnosno s 13 na 5 posto.
Osim mjera fiskalne politike, drugi element na raspolaganju Vladi je administrativno ograničavanje cijena, što je bio glavni predmet razgovora jučer.
Ova se Odluka sastoji od dva dijela. Prvi je da se nastavlja ograničavanje cijena za dosadašnjih 30-ak proizvoda, a drugi je uvrštavanje još 40 proizvoda na tu listu.
Trgovački lanci, pojasnio je premijer, prema toj odluci morat će iz određene kategorije proizvoda osigurati da jedan bude po cijeni koju je odredila Vlada.
Dodao je kako cijene, naravno, mogu biti i niže od te, ali ne više jer je maksimalna cijena limitirana.
Ta se mjera donosi zbog najranjivijih skupina u društvu kojima je važno da se nastavi ovakva vrsta politike određivanja cijena.
Ti proizvodi prema ovoj odluci moraju biti grupirani i cijena jasno vidljiva, a ukoliko se iscrpe proizvodi po toj cijeni obaveza je trgovca da se drugi proizvod iz te kategorije nudi potrošačima po ograničenoj cijeni.
"Riječ je o još jednoj mjeri Vlade koja pomaže onima koji su ovom trenutku najugroženiji", poručio je.
Naša je politika porast ekonomskog i socijalnog standarda građana
Govoreći o inflaciji, premijer je naveo da je ona u 2023. bila 8 posto, godinu ranije oko 10,2 posto, a prošlu godinu završili smo s 2,9 posto.
Hrvatska danas, nakon niza iskoraka, nije niti u proceduri prekomjernog proračunskog manjka, s deficitom od 2,1 posto, niti u proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Treća je kada je riječ o rastu BDP-a u Europskoj uniji u 2024., a rasla je četiri puta brže od prosjeka.
"Naša je politika dizati ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana i to povećanjem plaća i mirovina, ulaganjima u infrastrukturu, ali isto tako i ostvarivanjem strateških iskoraka poput članstva u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, OECD-u, dizanja kreditnog rejtinga za pet stupnjeva na investicijsku razinu A", poručio je premijer Plenković.
Takav kontekst pokazuje da Hrvatska ide naprijed, dodao je, istaknuvši da je sa 62 posto prosjeka razvijenosti Europske unije u 2016. sada na 78 posto.
Ovakvim odlukama poput ove današnje, želimo dodatno pomoći onima koji su najranjiviji, a istodobno potaknuti tržišnu utakmicu da cijene drugih proizvoda također krenu prema dolje.
Čestitke izvrsnim rukometašima i Zrinki Ljutić
Još je jednom čestitao hrvatskim rukometašima na jučerašnjoj fantastičnoj igri i pobjedi u utakmici protiv Francuske na Svjetskom prvenstvu te im zaželio puno uspjeha u finalu u nedjelju u Oslu.
Čestitao je i skijašici Zrinki Ljutić na trećoj pobjedi u slalomu i nevjerojatnom uspjehu mlade hrvatske skijašice.
Jučer je pred saborskim Odborom za poljoprivredu premijer Plenković predstavio kandidata za novog potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića.
Nakon što mu Hrvatski sabor izglasa povjerenje, od njega očekuje da se priključi Vladinom timu i bude ključan u aktivnostima koje su bitne za hrvatsku poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo.
Potpora Ukrajini nastavlja se 12. paketom vojne pomoći
Izdvojio je susret s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom, koji je bio u prvom službenom posjetu Hrvatskoj, podsjetivši da su od početka ruske agresije na Ukrajinu Hrvatsku posjetili i predsjednik Vrhovne Rade Ruslan Štefančuk i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Razgovarali su o odnosima između dvije prijateljske zemlje, kao i o političkoj, diplomatskoj, humanitarnoj i vojnoj potpori Hrvatske Ukrajini.
U tom je kontekstu premijer istaknuo da će Vlada na današnjoj sjednici donijeti odluku o 12. paketu vojne pomoći Ukrajini.
Početkom tjedna premijer Plenković sudjelovao je na obilježavanju 80. obljetnice oslobođenja nacističkog logora Auschwitz - Birkenau, gdje je odana počast žrtvama Holokausta.
Premijer je kazao da je samo u tom nacističkom logoru pobijeno milijun i 100 tisuća ljudi, a osim najvažnije poruke "Nikada više", u fokusu su bile i poruke o antisemitizmu koje su u proteklih godinu i pol dana dobile novu dimenziju na globalnoj razini.
Osvrnuo se i na proces pronalaska nestalih u Domovinskom ratu, kazavši da su kod sela Berak u blizini Vukovara pronađeni ostaci još jedne nestale osobe.
Dodao je da je u mandatima ove Vlade ostvaren veliki korak naprijed u pogledu ekshumacije posmrtnih ostataka i identifikacije.
"Još uvijek tragamo za 1780 ljudi koji se vode kao nestali u Domovinskom ratu", poručio je zahvalivši svima koji rade na ovoj važnoj i trajnoj temi.
Odluka o cijenama na snazi od 7. veljače
Vlada je na današnjoj, 63. sjednici donijela Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i kategorija proizvoda u trgovini na malo, kojom se utvrđuje lista 70 proizvoda s ograničenim cijenama. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da je odluka o ograničavanju cijena nastavak odgovornog pristupa u zaštiti standarda građana. "Želimo omogućiti građanima povoljniji pristup osnovnim potrepštinama i osigurati priuštivost osnovnih proizvoda", poručio je. Odluka na snagu stupa u petak, 7. veljače.
Na prijašnjoj listi koja je utvrđena u rujnu 2023. godine bilo je 30 proizvoda, a sada ih je 70. Za 30 proizvoda koji su već bili na listi, cijene ostaju nepromijenjene, uz određene korekcije za hrenovke, jabuke i toaletni papir. Najviše cijene za skupinu 30 proizvoda vrijede za sve proizvode, neovisno o proizvođaču.
Za novih 40 proizvoda, trgovci su dužni osigurati najmanje jednu vrstu artikla iz iste kategorije proizvoda po najvišoj utvrđenoj cijeni. Kada se iscrpi određeni proizvod, obaveza je trgovca uvrstiti drugi po ograničenoj cijeni.
Kako bi se omogućilo pravovremeno i jasno informiranje potrošača o cijenama proizvoda koji su obuhvaćeni odlukom, propisana im je obveza da na jasan, vidljiv i čitljiv način istaknu vizualnu identifikacijsku oznaku uz maloprodajnu cijenu.
Na ulazu u prodajni objekt ili na drugom za potrošače vidljivom mjestu unutar prodajnog objekta te na mrežnoj stranici, ako je uspostavljena, trgovci su dužni istaknuti i plakat koji sadrži minimalno vizualnu identifikacijsku oznaku i popis odabranih artikala s pripadajućom maloprodajnom cijenom iz svake kategorije proizvoda koje nude u svom asortimanu, a obuhvaćeni su odlukom.
Dodatno se propisuje obveza za sve prodajne objekte veće od 400 četvornih metara da osiguraju zasebne dijelove u prodajnim prostorima, za prodaju artikala iz točke II. i III. ove Odluke, sukladno propisima o hrani i predmetima opće uporabe.
Na listi ulje, brašno, mlijeko, meso, kruh, peciva, sokovi, higijenski proizvodi...
Prema vladinoj odluci, najviša razina maloprodajne cijene za suncokretovo ulje 1,72 eura po litri, UHT mlijeko s 2,8 % mliječne mast 1,03 eura, bijeli kristalni šećer do 1,33 eura, brašno tip T-550 glatko do 0,80 eura te brašno tip T-400 oštro do 0,83 eura po litri.
Svinjsko mljeveno upakirano meso moći će se prodavati za najviše 4,11 eura po kilogramu, cijelo pile do 3,32 eura, jogurt, čašici i bočicu od 180 do 200 grama po 0,49 eura, a polutvrdi sir Gouda, blok za narezivanje, do najviše 6,49 eura po kilogramu.
Za kilogram bile riže dugog zrna najviša cijena je 2,29 eura kilogram, špagete od 500 grama do 1,09, a za 10 svježih jaja, razred M iz kaveznog uzgoja do 2,45 eura.
Najviša maloprodajna cijena svinjskog vrata bez kosti bit će 5,49, hrenovki pilećih/purećih do 2,69, te hamburger slanine do 6,99 eura po kilogramu.
Mrkva u rinfuzi moći će se prodavati za najviše 0,89 eura, šareni grah u rinfuzi 1,99 eura za kilogram, pasirana rajčica, višeslojna ambalaža, 500 ml - do 1,09 eura, limun u rinfuzi do 1,49 eura po kilogramu, a jabuka u pakiranju od dva kilograma do 2,19 eura.
Mliječna čokolada, tabla, bez dodataka, u pakiranju od 80 do 100 grama prodavat će se za najviše 1,29 eura.
Tu su i kruh, pšenični, nepakirani s najvišom cijenom po kilogramu od 1,50 eura, palenta, zobene pahuljice, pecivo kajzerica, tjestenina penne/fusilli, panceta, čajna pašteta itd.
Osnovne potrebe moraju biti dostupne neovisno o tržišnim oscilacijama
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da je odluka o ograničavanju cijena nastavak odgovornog pristupa u zaštiti standarda građana.
"Želimo omogućiti građanima povoljniji pristup osnovnim potrepštinama i osigurati priuštivost osnovnih proizvoda", poručio je.
Očekuje povećanje konkurencije i poticanje smanjenja cijena i kod drugih proizvoda, izvan popisa. "Ovo nije samo brojka na papiru, nego će imati stvarni učinak na život građana", ustvrdio je.
Rekao je i da nije riječ samo o socijalno - ekonomskoj mjeri, nego i poruci solidarnosti.
"Država treba biti jamac sigurnosti za građane, a osnovne potrebe moraju biti dostupne, neovisno o tržišnim oscilacijama", kazao je Šušnjar.
Pozivam trgovačke lance da cijene proizvoda budu i niže od onih koje je odredila Vlada
Ministar je nakon sjednice Vlade pozvao trgovačke lance da cijene proizvoda s ograničenim cijenama budu još i niže od onih koje je Vlada odredila, rekavši da će Vlada pratiti ponašanje tržišnih aktera i sukladno tome prilagođavati ovu svoju odluku u budućnosti.
Govoreći o cijenama koje su ograničene za 70 proizvoda današnjom odlukom Vlade, Šušnjar je kazao da su one u velikoj većini niže od onoga što se nalazi na tržištu. Međutim, kako je napomenuo, prilikom određivanja najviše maloprodajne cijene morali su voditi računa i o tome da ti proizvodi budu dostupni na tržištu i da ne ostanemo bez tih proizvoda.
"Također, to je najviša moguća maloprodajna cijena po kojoj se ti proizvodi mogu stavljati u promet, a ja pozivam sve trgovce da te cijene budu i niže od ovih cijena koje su određene na ovoj listi", kazao je Šupnjar.
Vlada će pratiti ponašanje tržišnih aktera
Ustvrdio je i da su ovom listom, koja je sada i više nego duplo povećala u odnosu na dosadašnju, zadovoljili najkritičnije, tj. najranjivije skupine društva, kao što su umirovljenici i osobe s invaliditetom, a najavio je i da će Vlada pratiti ponašanje aktera na tržištu.
"Ova naša odluka je dinamičkog karaktera, ona je podložna promjenama. Mi ćemo pratiti stanje na tržištu, ponašanje svih aktera na tržištu i sukladno tome prilagođavati našu odluku u budućnosti", poručio je.
Istaknuo je i da je bitno da je jedan od proizvoda kojima je cijena ograničena dostupan cijelo vrijeme na policama trgovačkih lanaca, dok se u drugom dijelu asortimana otvara tržišna utakmica te izrazio nadu da će tim jednim proizvodom potaknuti sve sudionike u lancu proizvodnje, distribucije i trgovine da se međusobnom konkurencijom približe cijenama koje je Vlada definirala listom proizvoda s ograničenom cijenom.
Takvu sugestiju, rekao je, dobili su od dominantno domaćih proizvođača kako bi se dinamizirao proizvodni proces u Hrvatskoj na način da će se više proizvoditi. Po njegovim riječima, proizvođači su izrazili spremnost da odreknu dijela svojih marži i smanje te cijene, ali da na ekonomiji obujma, odnosno s većom proizvodnjom, a nižim cijenama dođu do veće količine prodaje i do rezultata koje žele ostvariti.
Konačni prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti
Sa sjednice je Hrvatskom saboru upućen i Konačni prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji se usklađuje s izmjenama regulatornog okvira EU.
"Direktivom o energetskoj učinkovitosti postavljen je novi obvezujući prag o potrošnji energije na nivou EU do 2030. godine, a države članice su dužne doprinositi zajedničkom cilju smanjenja potrošnje energije", naveo je ministar Šušnjar.
Izmjenama Zakona uvode se novi ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine, čime se postupno povećavaju godišnje stope obveze uštede energije.
"Smanjenje potrošnje energije se provodi mjerama za povećanje energetske učinkovitosti, a nove uštede energije više ne mogu biti rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva", dodao je ministar.
Strankama obveznicama, nadalje, uvodi se obveza plaćanja naknade za neostvarene kumulativne uštede energije u 2030. godini za one opskrbljivače koji ne ostvare zadane ciljeve ušteda energije, a predlaže se da se ne povećavaju godišnje stope obveze uštede energije u sustavu obveza kako ne uzrokovale probleme u poslovanju opskrbljivača energijom, kazao je Šušnjar.
"Da bi se postigli zadani ciljevi, predlaže se da se dodatne uštede energije postignu alternativnim mjerama politike te se predlaže podizanje udjela ostvarenja ušteda energije alternativnim mjerama s 50 na 70 posto", istaknuo je.
Predviđa se osnivanje europske baze podataka o potrošnji energije podatkovnih centara te se zbog toga, dodao je, uvodi obveza operatorima podatkovnih centara koji djeluju na području Hrvatske objava podataka o potrošnji energije.
Povećanje pomoći izravnanja lokalnim jedinicama za decentralizirane funkcije
Vlada je donijela Uredbu i nekoliko odluka kojima se povećavaju iznosi pomoći izravnanja lokalnim jedinicama za decentralizirane funkcije zdravstva, školstva, vatrogastva i socijalne skrbi u 2025. godini.
Uredbom o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2025. godinu definira se ukupan iznos od 332,4 milijuna, što je nešto više nego 2024. kada je iznosio 309,3 milijuna eura.
"Sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije osigurana u Državnom proračunu za 2025. godinu iznose 218,3 milijuna eura, a radi se o sredstvima koja se isplaćuju onim jedinicama lokalne samouprave koje za pojedinu preuzetu javnu decentraliziranu funkciju ne prikupe dovoljno sredstava od uvećanog udjela u prihodima od poreza na dohodak kako bi dostigli minimalne financijske standarde", pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Iznos pomoći izravnanja za zdravstvo povećavaju se za pet posto, osnovno i srednje školstvo te vatrogastvo za sedam posto, a socijalnu skrb (domove za starije) za 16 posto.
Decentralizirana sredstava za osnovne škole u 2025. iznose 138 milijuna i 637.286 eura, za srednje škole i učeničke domove 68 milijuna i 626.010 eura, a utvrđen je i iznos od 6 milijuna i 802.295 eura za povećane rashode prijevoza osnovnoškolskih učenika, koji je u prošloj godini iznosio 2,5 milijuna eura.
Za decentralizirane funkcije zdravstva za sve županije i Grad Zagreb utvrđen je iznos od 45 milijuna i 245.618 eura, za domove za starije 28 milijuna i 954.115 eura, a za financiranje rashoda javnih vatrogasnih postrojbi, kojih je 75, 50 milijuna i 920.224 eura.
Iznimno, propisuje se Uredbom, za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove, dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija mogu utrošiti u svrhu saniranja šteta i obnove zbog potresa na svom području.
Hrvatska domaćin Svjetskog prvenstva u dvoranskom hokeju u 2025.
Dana je suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije Svjetskog prvenstva u dvoranskom hokeju u 2025. godini, koje će se održati u Poreču, od 3. do 9. veljače 2025., sukladno zamolbi Hrvatskog hokejskog saveza.
Na Svjetskom prvenstvu nastupit će 24 najbolje svjetske reprezentacije, 12 u muškoj i 12 u ženskoj konkurenciji, a među njima i reprezentacija Hrvatske. Na natjecanju će sudjelovati 336 sportaša uz 192 stručne osobe i 42 osobe u vodstvu natjecanja.
"S obzirom da se ovo međunarodno sportsko natjecanje održava početkom veljače, u predsezoni, osim svoje sportske vrijednosti ima i veliki značaj na razvoj cjelogodišnjeg turizma", kazao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Istaknuo je da će promociji Hrvatske, kao sportske i turističke destinacije, pridonijeti i medijska pokrivenost ovoga događaja, a naša zemlja učvrstit će status renomiranog domaćina sportskih manifestacija.
Financijska sredstva za sufinanciranje troškova organizacije Svjetskog prvenstva u dvoranskom hokeju u 2025. godini, u iznosu od 500 tisuća eura, osigurana su u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu, na pozicijama Ministarstva turizma i sporta.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković dodao je kako je ovo primjer da Vlada podržava brojne kolektivne i individualne sportove, a ne samo one "najvidljivije. Čestitao je još jednom svim hrvatskim sportašicama i sportašima na njihovim uspjesima.
ASDA doprinosi ugledu hrvatske obrambene industrije
Prihvaćeno je pokroviteljstvo nad održavanjem osme "Jadranske vojne i zrakoplovne izložbe i konferencije - ASDA", koja, kako je rekao, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić pruža potporu hrvatskom gospodarstvu i daje doprinos ugledu hrvatske obrambene industrije.
Ova izložba je ujedno i prilika za poslovne susrete i upoznavanje s novim sustavima iz područja domovinske sigurnosti i vojne tehnologije, koji mogu rezultirati poslovnim aranžmanima s vodećim proizvođačima naoružanja i vojne opreme.
ASDA će se održati u travnju 2025., u Areni Zagreb, u organizaciji tvrtke TNT Productions LLC. iz Sjedinjenih Američkih Država.
Njegovanje spomena na Rudolfa Perišina
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem "28. susreta za Rudija," koji će se održati 7. rujna 2025. u Gornjoj Stubici.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kazao je da je ovaj događaj posvećen uspomeni na Rudolfa Perešina, hrvatskog pilota koji je poginuo u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak 1995.
U bogatom letačkom programu, uz zrakoplove Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Ministarstva unutarnjih poslova, sudjelovat će i zračne snage Republike Slovenije, Republike Austrije, Republike Mađarske, Sjedinjenih Američkih država te su najavljeni nastupi brojnih zrakoplova država članica Europske unije.
Medved je istaknuo međunarodni karakter ove tradicionalne manifestacije koja okuplja veliki broj posjetitelja i time doprinosi promociji zrakoplovne djelatnosti, čuvanju spomena na Rudolfa Perišina te očuvanju vrijednosti Domovinskog rata.
Izvor: Hina/Vlada