Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice

Obiteljske vrijednosti i demografska revitalizacija

Izborni program

Odvažno za Hrvatsku

Obiteljske vrijednosti i demografska revitalizacija

Baštineći demokršćanski svjetonazor, zalažemo se za HDZ koji njeguje obiteljske vrijednosti u društvu, kroz poduzimanje mjera za jačanje obitelji. Jedino zadovoljne obitelji pridonijet će izgradnji prosperitetnijeg i demografski vitalnijeg društva. Privrženi smo načelu kršćanske solidarnosti i imamo poseban osjećaj odgovornosti prema svima onima kojima je pomoć društva prijeko potrebna, ali i prema svim našim općinama, gradovima i županijama kako bismo postigli ravnomjerniji regionalni razvoj. Zato se zalažemo za razvoj međugeneracijske solidarnosti, podršku svim ranjivim skupinama i jednakim prilikama za sve u Hrvatskoj.

Demografski vitalnije društvo. Naše stanovništvo stari i negativni demografski trendovi, uključivši i iseljavanje s kojima se već desetljećima suočavamo, osobito mladih ljudi, predstavljaju najveći izazov na koji moramo pronaći odgovor. Demografska obnova strateško je pitanje hrvatske budućnosti i opstojnosti. Preokretanje demografskih trendova ključno je i za tržište rada i sustav obrazovanja, ali i za održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava. O poboljšanju kvalitete života i perspektivi demografski vitalnijeg, solidarnijeg i pravednijeg društva ovisi naša borba protiv iseljavanja, osobito vrijednih i marljivih mladih ljudi koji trebaju biti nositelji razvoja Hrvatske.

Demografska revitalizacija od najveće je važnosti za opstanak i budućnost Hrvatske.

Andrej Plenković, 7. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju, 31. siječnja 2020.

Mnogo smo toga poduzeli i proveli smo niz demografskih mjera kako bismo zaustavili negativne trendove. Prva smo vlada koja je jednom ministarstvu povjerila rješavanje demografskih izazova i koja je osnovala posebno međuresorno Vijeće za demografsku revitalizaciju, a u završnoj je fazi Strategija demografske revitalizacije Hrvatske. Uspjeli smo i na europskoj razini kao najnovija članica EU-a nametnuti temu demografske obnove. Nikada ranije demografija nije imala svoj poseban resor u Europskoj komisiji, niti je bila jedno od područja u Strateškom programu EU‑ a, no zahvaljujući inicijativi hrvatske Vlade predvođene HDZ‑ om, izravno iznesene na Europskom vijeću, demografija je danas u fokusu europskih politika. To je sve poticaj da zajedno i dalje radimo na stvaranju pozitivnog ozračja u zemlji i kvalitetnih životnih uvjeta koji će utjecati na demografsku revitalizaciju i mobilnost naših ljudi.

Jačanje obitelji kao jezgre društva. Odani obiteljskim vrijednostima, naši su napori usmjereni k jačanju obitelji, temeljne jedinice društva. Populacijskom, poreznom, stambenom i socijalnom politikom jačamo svakog od članova obitelji i ulažemo dodatne napore u postizanju ravnopravnosti žena i muškaraca u društvu i na tržištu rada. Posebno se to odnosi na osnaživanje mladih, kroz poduzimanje mjera koje pridonose njihovom ekonomskom osamostaljivanju, zapošljavanju i rješavanju stambenog pitanja. Djelujući proaktivno, ojačavamo mjere koje potiču povratak onih koji su se nedavno iselili iz Hrvatske kao i dugotrajnijih hrvatskih iseljenika. Gradimo ili obnavljamo preko 500 vrtića diljem Hrvatske te uvodimo Obiteljsku karticu kako bismo obiteljima s djecom omogućili popuste i povlastice.

Osnaživanje mladih i njihovo ekonomsko osamostaljivanje. Porezno smo rasteretili mlade. Mlade do 25 godina starosti u potpunosti smo oslobodili obveze plaćanja poreza na dohodak, dok je za one između 26 i 30 godina starosti ta obveza prepolovljena. Poslodavci koji zaposle mladu osobu do 30 godina života na neodređeno oslobođeni su plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje punih pet godina (16,5%). Važno je mladima osigurati poticajno radno i životno okruženje te se od ove godine više ne provodi mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Naša je vlada ojačala pripravništvo za ulazak mladih na tržište rada. U više smo navrata povećali minimalnu satnicu za studentski rad i povećan je neoporeziv dio za studentski rad na 60.600 kuna godišnje, pri čemu u taj iznos ne ulaze stipendije. Uložili smo više od milijarde i 200 milijuna kuna u studentske domove diljem Hrvatske. Kao jedan od rezultata Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, osigurane su godišnje stipendije za sve redovne studente poljoprivrednih smjerova na fakultetima u pet slavonskih županija. Donijet ćemo Nacionalni program za mlade te nastaviti poticati političko uključivanje mladih na nacionalnoj razini te u općinama, gradovima i županijama.

Poticaji za mlade obitelji. Potičemo rješavanje stambenog pitanja za mlade, te je više od 9.000 mladih obitelji osiguralo svoj dom subvencioniranjem stambenih kredita. Omogućili smo dvosmjenski rad u 96 vrtića što omogućuje lakše usklađivanje poslovnih i privatnih obveza mnogim mladim roditeljima. Utrostručili smo roditeljske naknade na 5.600 kuna te ćemo i dalje stvarati poticajne uvjete za zasnivanje obitelji u svim krajevima Hrvatske.

Veće stipendije za mlade. Iz europskih fondova osigurali smo preko 37.000 stipendija za mlade; od toga 17.000 stipendija za studente iz STEM područja. Povećali smo i broj stipendija i udvostručili njihov iznos za učenike u obrtničkim zanimanjima, te je u protekle godine dodijeljeno je 7.000 stipendija, a za iduće dvije bit će dodijeljeno još 6.300 stipendija. Nastavljamo s politikom stipendiranja mladih, kao demografske mjere gdje mladima nižeg socio-ekonomskog statusa ili studentima iz STEM područja osiguravamo dostupnost visokog obrazovanja. Prepoznajemo potrebe mladih te, slijedeći trendove razvijenijih država, odlučni smo da nastavimo s reformom obrazovnog sustava kako bismo im omogućili školovanje za poslove budućnosti i pružili mogućnost da svoju karijeru započnu i realiziraju u Hrvatskoj.

Koncept Projekta Slavonija, kao političkog i institucionalnog okvira za financiranje razvoja pet slavonskih županija, prvi sam put javno predstavio krajem kolovoza 2016. u Osijeku. Želimo iskoristiti svaki euro koji je na raspolaganju za pružanje ruke ravnomjernom razvoju istoka Hrvatske – područja koje je pretrpjelo najveća stradanja u Domovinskom ratu i koje je zaslužilo naš dodatni angažman.

Andrej Plenković, Intervju za Glas Slavonije, 24. prosinca 2018.

Briga za sve krajeve Hrvatske i Projekt Slavonija. Ulaganjem u ravnomjerni regionalni razvoj i lokalnu infrastrukturu potičemo razvoj i demografski oporavak slabije razvijenih dijelova Hrvatske, osobito brdsko-planinskih područja, potpomognutih područja i otoka. Održali smo jedanaest sjednica Vlade izvan Zagreba, od Čakovca do Dubrovnika i od Pule do Vukovara, na kojima je ukupno ugovoreno projekata u vrijednosti od 29,3 milijardi kuna. Uveli smo praksu redovitog sastajanja sa županima, gradonačelnicima, odnosno čelnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina kako bismo bolje odgovorili na potrebe naših građana. Iz solidarnosti prema istočnoj žitnici Hrvatske, osmislili smo i 2016. pokrenuli Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, koji je do sada iz europskih fondova preusmjerio više od 12 milijardi kuna ulaganja u razvojne projekte, kojima je cilj postići razvojne ciljeve i preokrenuti demografske trendove. Do danas je održano deset sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Donijeli smo Zakon o otocima radi podizanja kvalitete i uvjeta života svih stanovnika hrvatskih otoka, kako bismo potaknuli njihovu demografsku i gospodarsku revitalizaciju. Osigurali smo besplatan prijevoz prema kopnu otočkoj djeci s poteškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Pored projekta Slavonija, u budućnosti ćemo dodatnu pažnju posvetiti područjima Gorskog Kotara, Like, Dalmatinske zagore i otoka kako bismo svim hrvatskim krajevima omogućili ravnomjeran regionalni razvoj.

Decentralizacijom jačamo općine, gradove i županije. Razvijamo partnerstvo koje se temelji na četirima načelima i predstavlja važnu reformu u sustavu državne uprave. Prvo je stalan dijalog i suradnja sa svim županijama, gradovima i općinama, koja je bez presedana u odnosu na prijašnje vlade. Održali smo brojne sjednice vlade diljem Hrvatske, sastanke svih ministara sa županima i posjete brojnim gradovima i općinama. Sinergijom svih razina vlasti želimo graditi zadovoljno društvo. Drugo je načelo funkcionalna decentralizacija, koja znači više ovlasti za rješavanje problema na lokalnoj razini, bliže građanima, čemu je pridonijelo i spajanje ureda državne uprave sa županijama. Treće, kako bismo omogućili našim općinama, gradovima i županijama da budu snažniji akteri u tom djelovanju, ostvarili smo onaj presudni iskorak – fiskalnu decentralizaciju – i zakonskim izmjenama doveli do povećanja njihovih proračuna. Time ostvarujemo četvrto načelo partnerstva, koje omogućuje operativnu provedbu projekata i brže povlačenje europskih sredstava, na korist poduzeća i građana. A sve to pridonosi demografskoj revitalizaciji slabije razvijenih krajeva.

Veća solidarnost s najugroženijima. Vodimo se načelom solidarnosti u brizi za one najugroženije u našemu društvu, osobito za osobe s invaliditetom, starije osobe i blokirane. Nitko ne smije ostati postrani, jer svaka od najugroženijih skupina zaslužuje pozornost društva i mjere koje će joj život učiniti boljim. Povećali smo iznos osobne invalidnine i za 20% povećali doplatak za pomoć i njegu osoba s invaliditetom. Kao i dosad, podržavat ćemo međugeneracijsku solidarnost i brigu za starije osobe. Tome pridonose projekti poput programa „Zaželiˮ kojim omogućavamo zapošljavanje teško zapošljivih žena u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske, koje se brinu za dostojanstvenu starost starijih građana. Tim smo programom već osigurali preko milijardu kuna za zapošljavanje 6.300 žena na ruralnim područjima, koje osiguravaju pomoć za preko 30.000 kućanstava i s tim ćemo nastaviti. Sinergijom demografskih mjera na lokalnoj i nacionalnoj razini, trebamo poticati ravnopravnost žena i muškaraca u društvu, na tržištu rada i u obitelji, omogućavajući i očevima da daju svoj doprinos u odgoju djece. Kao demografsku mjeru, osigurali smo i majkama dodatno povećanje mirovina za oko 2% po rođenom ili usvojenom djetetu, što je pravo koje već koristi preko deset tisuća žena. Razvijat ćemo i dalje politike prema najugroženijim skupinama kao bismo smanjivali nejednakosti u društvu.

Stupanj naše solidarnosti prema najugroženijima odraz je naše humanosti kao društva, ali i pokazatelj nacionalne kohezije. Naše domoljublje počinje brigom o našim bližnjima.

Andrej Plenković, Sveučilište u Zagrebu, 27. rujna 2018.

Veće mirovine i održiv mirovinski sustav. Nastavit ćemo i s povećanjem mirovina, koje smo u tri godine podigli za 12%, što je dvaput više nego u mandatu prethodnih triju vlada i znatno više od obećanih 5% u našem predizbornom programu. Osim toga, najniže mirovine povećali smo za više od 15%. Proširili smo krug umirovljenika koji rade i primaju mirovinu te njih 14 tisuća već koristi mogućnost rada do pola radnog vremena uz istodobno primanje mirovine. Proveli smo mirovinsku reformu radi povećanja adekvatnosti mirovina, uspostavljanja održivog mirovinskog sustava i rješavanja problema međugeneracijske nejednakosti. Odgovorili smo izazovima s kojima se susreću mirovinski sustavi diljem Europe i svijeta. Osnaživat ćemo i dalje drugi mirovinski stup kao i dobrovoljnu mirovinsku štednju radi osiguranja adekvatnih mirovina za sve naše generacije.

Odlučni u borbi protiv siromaštva. Moramo se još odlučnije boriti protiv siromaštva i nejednakosti. Gospodarski rast mora ravnomjerno osjetiti svaka obitelj u milijun i pol hrvatskih kućanstava. Posljednjih godina smanjuje se udio stanovništva u riziku od siromaštva, no još uvijek se svaka šesta osoba u Hrvatskoj suočava s tim rizikom. Stoga, kao društvo, moramo poduzeti dodatne napore u suzbijanju siromaštva i boljoj preraspodjeli dohotka prema onima kojima je potrebno. Važan korak u tom smjeru učinili smo podizanjem minimalne plaće za više od 30%, kao i planiranjem uvođenja nacionalne mirovine koja će stupiti na snagu u siječnju 2021. Cilj joj je zaštititi sve starije osobe u riziku od siromaštva i važan je element u borbi protiv siromaštva osoba u starijoj životnoj dobi. Snaga našeg društva očituje se u tome kako se odnosi prema onima koji su u potrebi. To je ono gdje moramo nastaviti raditi na svim razinama i u svim sferama društva. U pripremi je novi zakon o socijalnoj skrbi kojim ćemo dodatno povećati socijalne naknade, proširiti socijalne usluge, učiniti ih pravednijim i dostupnijim te ojačati rad obiteljskih centara.

Broj zaposlenih u srpnju dosegnuo je milijun i 578 tisuća. To je ne samo veći broj zaposlenih nego što smo ih imali prije krize već je to i najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj od neovisnosti – dakle u proteklih 28 godina! U samo tri godine stvoreno je 103 tisuće radnih mjesta – to je otprilike stanovništvo jednog Osijeka.

Andrej Plenković, Izvješće o radu Vlade u trećoj godini mandata, Hrvatski sabor, 16. listopada 2019.

Štitimo prava radnika i podižemo kvalitetu radnih mjesta. Brinemo se o pravima radnika i osiguravamo dostojanstvenu cijenu rada, kao i uvjete za rad. U protekle tri godine, minimalna plaća povećana je za 750 kuna, a prosječna neto plaća za 912 kuna, što je dvaput odnosno triput više nego u mandatu prethodnih triju vlada. Zaključili smo Kolektivne ugovore za sve državne i javne službenike i namještenike, i u državnoj upravi i javnom sektoru povećali plaće između 18% i 25%. Aktivnim razgovorima sa svim socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, osiguravamo razinu socijalnog dijaloga neophodnu za daljnji razvoj hrvatskog tržišta rada, osluškujući zahtjeve sindikata, kao i potrebe poslodavaca s obzirom na izazove s kojima se suočavaju u svakodnevnom poslovanju. Istodobno, aktivnim i odgovornim upravljanjem te uvođenjem kvotnog sustava za uvoz radne snage, omogućili smo razvoj hrvatskog gospodarstva i podizanje njegove konkurentnosti na razinu onih zemalja s kojima se uspoređujemo. Na taj smo način našim poslodavcima osigurali i dovoljan broj radnika s potrebnim vještinama. Uredit ćemo pitanje rada nedjeljom i njegovo adekvatno plaćanje uzimajući u obzir interes radnika da nedjelju mogu provesti sa svojim obiteljima, ali i interes poslodavaca kako bi ta promjena što manje utjecala na njihovo poslovanje. Nastavit ćemo s politikom povećanja plaća radnika i kupovne moći kućanstava.

Rekordna razina zapošljavanja. Kao sastavni dio demografske revitalizacije poseban naglasak stavili smo na politiku zapošljavanja, gdje postižemo rekordno niske stope nezaposlenosti uz značajan rast novih radnih mjesta. U našem smo mandatu u politike zapošljavanja uložili više od 8 milijardi kuna, što je dvostruko više nego u mandatu vlade SDP-a. Na taj smo način pridonijeli otvaranju više od 100.000 radnih mjesta te je udvostručen broj mladih koji otvaraju vlastite tvrtke i koji se u njima zapošljavaju zahvaljujući potpori za samozapošljavanje. Redefinirali smo mjere aktivne politike zapošljavanja, a posebice smo razvili dodatne mjere iz europskih fondova kako bismo potaknuli zapošljavanje mladih, žena i osoba s invaliditetom. Broj zaposlenih mladih do 30 godina povećan je za 18 tisuća, a broj mladih koji je na temelju Zakona o doprinosima zaposlen na neodređeno vrijeme u tri godine povećan je s 53 tisuće na 131 tisuću. Proaktivnu politiku zapošljavanja nastavljamo i u budućem razdoblju kako bismo dodatno povećali zaposlenost i osigurali poslove koji će omogućiti mladima ostanak u Hrvatskoj. S tim ciljem osigurat ćemo opremanje i izgradnju polivalentnih centara za mlade u Hrvatskoj kako bi na jednom mjestu mladi mogli dobiti sve informacije i savjete od zapošljavanja, stanovanja, studiranja, stipendiranja, kao i svih mogućnosti koje su im na raspolaganju.

Borim se za odgovornu, europski integriranu, hrabru, samosvjesnu Hrvatsku koja zna koji su današnji interesi i koja ima ekonomske rezultate i koja povećava plaće i vodi naše društvo naprijed.

Andrej Plenković, »A sada Vlada«, Hrvatski radio, 26. lipnja 2019.

Unaprjeđenje zdravstvenog sustava i skrbi. Odgovorno skrbimo o općem zdravlju građana, jačajući preventivno djelovanje i povećavajući dostupnost primarne zdravstvene zaštite, redefiniranjem statusa doma zdravlja te uvođenjem posebnog dežurstva liječnika. Poduzeli smo niz koraka kako bismo unaprijedili i modernizirali hrvatsko zdravstvo. Iz europskih fondova, povukli smo maksimum, stopostotnih 2,2 milijarde kuna i uložili ih u bolnice diljem Hrvatske. Započeta je modernizacija 29 bolnica i pokrenut niz projekata radi povećanja razine zdravstvenih usluga, bolničke opreme i uvjeta rada. Donesen je Nacionalni plan bolnica 2018. – 2020. te smo funkcionalno integrirali 12 bolnica radi njihova restrukturiranja, osuvremenjivanja i racionalizacije troškova. Pokrenuli smo projekt izgradnje nove nacionalne dječje bolnice. Istovremeno se provodi informatizacija bolničkog sustava uspostavom Centralnog upravljačkog sustava (CUS). Sa Sveučilištem Harvard provodimo projekt kojim bismo trebali unaprijediti upravljanje bolničkim sustavom, uključujući i projekt e-naručivanja svih zdravstvenih usluga. Cilj je podići razinu, učinkovitost i kvalitetu zdravstvene usluge, te transparentnost poslovanja. Pokrenuli smo niz aktivnosti na izradi Nacionalnog plana protiv raka radi smanjenja pobola i smrtnosti od raka. Istodobno povećavamo kvalitetu života oboljelih od teških bolesti. Osigurali smo značajna sredstva za posebno skupe lijekove, 1,8 milijardu kuna, što je dvostruko više nego 2015. i u visini je od oko 1,5% državnog proračuna. Nabavili smo prvi robotski kirurški sustav u Hrvatskoj (KBC Zagreb) i uveli sustav prioritetnog naručivanja pacijenata. Sestrama i liječnicima povećali smo plaće za 18%, a da istodobno velik naslijeđen dug u zdravstvu nije povećan, štoviše smanjili smo ga. Za više od 200 mladih doktora osigurali smo specijalizacije u vrijednosti od 217 milijuna kuna.

Bolnička i primarna zdravstvena zaštita. Nastavit ćemo raditi na modernizaciji bolničkog sustava u skladu sa suvremenom medicinskom doktrinom i strateškim dokumentima, i to u smjeru planiranja razvoja ljudskih resursa i opremanja bolnica medicinsko-tehnološkom opremom, sveobuhvatne informatizacije, jačanja dnevnih bolnica i smanjenja listi čekanja. Radit ćemo i na podizanju kvalitete i osiguranju dostupnosti primarne zdravstvene zaštite posebice u ruralnim krajevima, kao i na unaprjeđenju sustava hitne medicine te na jačanju izvanbolničke specijalističke zdravstvene zaštite. Posebni naglasak stavit ćemo na jačanje ljudskih resursa i unaprjeđenje uvjeta rada u zdravstvu.