Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice

Uspješna i razvijena Hrvatska

Izborni program

Odvažno za Hrvatsku

Uspješna i razvijena Hrvatska

Razvoj prema prosperitetnijem društvu 21. stoljeća treba se zasnivati na znanjima i vještinama naših ljudi, prirodnim resursima i na jačanju utjecaja položaja Hrvatske u Europi i svijetu. Gradeći na svojim temeljnim načelima i vrijednostima, HDZ kroz svoje stručne odbore, zajednice i radna tijela mora odgovorno promišljati o političkom i gospodarskom napretku Hrvatske u europskom i globalnom okruženju, i to na duži rok. Osim što smo stranka koja dosljedno provodi mjere iz svog programa, imamo i viziju razvoja Hrvatske do 2030. Jedino ćemo tako zadržati povjerenje naših birača te, i u idućem desetljeću, uspješno predvoditi hrvatsko društvo.

Vizija razvoja za Hrvatsku. Moramo graditi konsenzus oko hrvatskih razvojnih ciljeva, jer svi se zajedno moramo boriti za to da Hrvatska uhvati korak s razvijenijim zemljama. Razvoj digitalne ekonomije, Interneta stvari, robotike i umjetne inteligencije, danas, u svijetu postaju standard, a novi modeli rada, poslovanja i radnih mjesta postaju naša stvarnost. I tomu se trebamo znati prilagoditi ako ne želimo zaostajati. Jedino ćemo tako moći napredovati kao društvo i biti konkurentniji, a odgovornost je HDZ-a da na to što bolje pripremi naše građane.

S tom vizijom, ova vlada priprema Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. kojom će stvoriti optimalan okvir za naš budući razvoj. Želimo izgraditi inovativno digitalno društvo i gospodarstvo, usmjeriti ga prema kružnom i nisko-ugljičnom društvu te nastaviti razvijati prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu. Samo vještim iskorištavanjem svih naših potencijala, postat ćemo dinamično i održivo gospodarstvo s poticajnim poslovnim okruženjem, a Hrvatska prepoznatljiva i utjecajnija u Europi.

Hrvatska ususret 4. industrijskoj revoluciji. Zalažemo se za Hrvatsku koja zna koristiti svoje ljudske i prirodne resurse i koja razvija nove tehnologije za ostvarivanje gospodarskog i društvenog napretka. To ponajprije znači daljnju modernizaciju našeg obrazovnog sustava koji djecu i mlade treba pripremati za poslove budućnosti. Usto želimo da im škola učvrsti plemenit osjećaj hrvatskog identiteta na koji će biti ponosni. Osobito ćemo poticati obrazovanje u znanstvenim i tehnološkim zanimanjima odnosno STEM područjima, kao i popularizaciju znanosti među mladima kako bismo ih usmjerili na obrazovanje u zanimanja koja će biti tražena u budućnosti. Promicat ćemo industrije koje će stvarati radna mjesta visoke dodane vrijednosti, temeljena na modernim tehnologijama i tako potaknuti dodatan rast plaća i gospodarstva. Time ćemo dodatno osigurati mogućnost za rad i ostanak mladih u Hrvatskoj. Visoko obrazovanje, znanost i istraživanje, u koje smo udvostručili ulaganja, trebaju biti nositelji našeg razvoja. Trebamo stoga i dalje ulagati u hrvatsku pamet kako bismo sačuvali naše znanstvenike i stručnjake koji će svojim znanjem pridonijeti konkurentnosti našeg gospodarstva. Ulaganje u znanost i istraživanje te jačanje povezanosti gospodarstva sa sveučilišnim i znanstvenim centrima radi transfera tehnologija predstavljat će dodatan zamašnjak budućeg razvoja Hrvatske, posebice za mlade znanstvenike i poduzetnike. Ubrzat ćemo uvođenje novih tehnologija u poljoprivredi, ribarstvu i poduzetništvu te pomoći našim proizvođačima i tvrtkama da se digitaliziraju, i tako budu još konkurentnije. Razvoj pametnih gradova, sela i otoka ujedno će omogućiti korištenje modernih tehnologija za podizanje usporedivog životnog standarda u urbanim i ruralnim sredinama Hrvatske. Planiramo modernizirati zakonski okvir radi poticanja ulaganja u automatizaciju i robotizaciju proizvodno-prerađivačkih procesa, te kako bismo pomogli transformaciju gospodarstva prema tehnološkoj razini industrije 4.0.

Reforma obrazovanja i razvoj ljudskih potencijala. Ljudi su intelektualna snaga Hrvatske i moramo nastaviti s razvojem svih razina obrazovanja koje mlade mora opremati vještinama budućnosti. Provodimo ambicioznu reformu školstva koja, između ostalog, obuhvaća povećanje plaća učiteljima i profesorima, opremanje škola, cjelovitu kurikularnu reformu. U našem mandatu, izdvajanja za znanost i obrazovanje povećana su za čak 35% s 13,8 milijardi na 18,6 milijardi kuna. Donijeli smo 40 novih kurikuluma koji će našim učenicima omogućiti stjecanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje koje se sastoje od znanja i vještina, a 25 strukovnih škola postalo je regionalnim centrima kompetentnosti. Pritom su jednako važna strukovna zanimanja, za koja smo osigurali milijardu kuna, kao i mladi u STEM područjima, jer svi svojim mogućnostima i radom izravno pridonose razvoju i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Razvijat ćemo i dalje studentski standard, infrastrukturu i rad, ali i sveučilišne gradove diljem Hrvatske kao rasadnike znanja i talenata. Osnovali smo 13 znanstvenih centara izvrsnosti i osigurali smo milijardu kuna za znanstvenu opremu i infrastrukturu, što je najveće opremanje hrvatske znanosti u posljednjih 15 godina. Svjesni smo ključne uloge učitelja i profesora u obrazovanju naših mladih te smo im povećali plaće za 23,5%, što je bez presedana. Nastavit ćemo poticati izvrsnost, jer zanos kojim naši učenici, znanstvenici, kreativci i sportaši pronose hrvatske boje na međunarodnim natjecanjima i festivalima diljem svijeta i vrhunske uspjehe koje postižu imaju važnu ulogu u širenju optimizma i samopouzdanja na sve dijelove hrvatskog društva, i najsvjetliji su primjer uspješne Hrvatske.

Modernizacija i ulaganje u sustav odgoja i obrazovanja strateško su pitanje hrvatske budućnosti i ključan cilj i za vladu kojoj sam na čelu.

Andrej Plenković, 350. obljetnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 11. ožujka 2019.

Konkurentno socijalno-tržišno gospodarstvo i podrška poduzetništvu. U razvojnom smo smislu usmjereni na izgradnju konkurentnog socijalno-tržišnog gospodarstva koje se temelji na znanju, kreativnim industrijama i novim tehnologijama. Protekle smo tri i pol godine učinili značajne iskorake u konsolidaciji javnih financija, poboljšali smo ulagačku klimu u Hrvatskoj i, uz pomoć nacionalnih i europskih sredstava, odlučno potičemo poduzetništvo za stvaranje dodane vrijednosti gospodarstvu. Stavit ćemo još veći naglasak na razvoj konkurentnog malog i srednjeg poduzetništva. Ubrzali smo otvaranje tvrtki, a želimo još više poticati samozapošljavanje i razvoj uspješnih poduzeća i start-upova u Hrvatskoj. Dodatno ćemo ojačati i razvijati sustav koji će osigurati start-upovima dostupnost sredstava putem fondova rizičnog kapitala kao i sustav podrške te mentorstva kako bi što više mladih imalo mogućnost ostvariti vlastite ideje i pretvoriti ih u poslovne pothvate. Nastavit ćemo jačati konkurentne sektore, poput IT-industrije, koju naša vlada prepoznaje kao rastuću industriju. U visokoj fazi pripreme je akcijski plan za ukidanje ili umanjenje dijela parafisklanih nameta, a još jačim angažmanom krećemo s četvrtim akcijskim planom za ukidanjem administrativnih prepreka te drugim akcijskim planom za liberalizacijom usluga.

Poticaj inovacijama i istraživanju. Hrvatsko se gospodarstvo danas natječe u europskoj i globalnoj konkurenciji. Ta nas konkurencija čini svakim danom sve boljima i u tome trebamo vidjeti priliku za razvoj. Zato moramo ulagati u inovacije i istraživanja, osnažiti proizvodnju i stvarati proizvode visoke dodane vrijednosti te tako štititi i hrvatski suverenitet koji danas ponajprije ovisi o gospodarskoj snazi Hrvatske, a ona je danas veća nego kada smo preuzeli odgovornost. U protekle dvije godine, povećali smo investiranje u istraživanje i razvoj za 19%, a mjerama koje poduzimamo cilj nam je do 2025. doseći europski prosjek u ulaganjima u istraživanje i razvoj od 2,5% BDP-a. Sredstva iz europskih fondova usmjerit ćemo prema istraživanju, razvoju i inovacijama te boljem povezivanju znanstveno-istraživačkog sektora i gospodarstva kako bi se ojačala konkurentnost, povećala produktivnost gospodarstva te razvijali novi proizvodi.

Porezno rasterećenje građana i poduzeća. Kroz poreznu reformu i administrativno rasterećenje gospodarstva, dali smo značajan razvojni poticaj hrvatskom gospodarstvu. U četiri kruga jedinstvene porezne reforme rasteretili smo građane i poduzetnike za 9 milijardi kuna. Pojednostavili smo porezni sustav, koji je sada stabilniji i pravedniji, a porezni je teret sada ravnomjernije raspoređen na sve porezne obveznike. Snizili smo stopu poreza na dobit s 20% na 18%, a za male i srednje poduzetnike na 12%. Dizanjem praga na 7,5 milijuna kuna prihoda, omogućili smo da 93% hrvatskih poduzetnika plaća najnižu stopu od 12%. Povećali smo osnovni osobni odbitak s 2.600 kuna na 4.000 kuna, a pritom smo povećali i porezne odbitke za djecu i druge uzdržavane članove dajući veće olakšice brojnijim hrvatskim obiteljima. Značajno smo povećali obuhvat i iznose neoporezivih primitaka, čime smo omogućili poduzetnicima da svakom svom zaposleniku mogu mjesečno dodatno isplatiti preko tisuću kuna bez obveze plaćanja ikakvih javnih davanja, odnosno bez poreza ni doprinosa. Time smo potakli poduzetnike na povećavanje primanja onih zaposlenika koji nisu obuhvaćeni porezom na dohodak. U potpunosti smo ukinuli doprinose za nezaposlene i za ozljede na radu. Snizili smo PDV s 25% na 13% na isporuku električne energije, odvoz smeća, repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji, svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, dječje pelene i dječje sjedalice kako bismo pojeftinili potrošačku košaricu. Snizili smo stopu PDV-a i na bezreceptne lijekove na 5%. Nastavljamo istodobno smanjivati poreze i javni dug, a rast temeljiti na porastu ulaganja i povećanju kupovne moći kućanstava.

Poduzetnici, a osobito izvoznici, pokretači su Hrvatske, i zato ćemo olakšati njihovo poslovanje kako bi lakše mogli povisiti plaće radnicima i zaposlenicima.

Andrej Plenković, Hrvatski sabor, 10. listopada 2018.

Uspješno upravljanje krizama. Odvažno smo se suočili s izazovima proisteklim iz hrvatske ekonomske tranzicije, koje smo naslijedili od prethodnih vlada, koje nisu imale hrabrosti za njihovo rješavanje. Ti su izazovi zahtijevali, između ostalog, ispravljanje nepravednih trgovačkih praksi i konsolidaciju gospodarski značajnih tvrtki, poput Agrokora, Petrokemije, Borova, Đure Đakovića, Uljanika, 3. maja i dr., pritom vodeći brigu o radnim mjestima, ali i o poreznim obveznicima. To se, među ostalim, odnosi i na donošenje Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, kojim smo riješili krizu u najvećoj hrvatskog kompaniji i uspješno proveli tada najveće restrukturiranje u Europi i to bez opterećivanja hrvatskih poreznih obveznika. Još važnije, time smo očuvali na desetke tisuća radnih mjesta, brojne male dobavljače i OPG-ove te stabilnost hrvatskog financijskog sustava, i to je ogromno postignuće. HDZ treba biti predvodnik slobodnog tržišta u Hrvatskoj, razvojno-orijentirana i socijalno osjetljiva stranka koja razvija sektore s potencijalom rasta, ali i vodi brigu o očuvanju radnih mjesta u strateški važnim sektorima.

Digitalizacija zemlje. Provodimo i digitalizaciju zdravstvenoga i pravosudnog sustava, kulturne baštine, poljoprivrednih postupaka, zemljišnih knjiga i drugih međusobno povezanih platformi. Kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije, usvojili smo Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture koji će osigurati brzi Internet za oko milijun građana, prije svega u ruralnim područjima. Time smo postavili temelje za konkurentnost hrvatskog gospodarstva i uključivanje Hrvatske u Jedinstveno digitalno tržište Europske unije. Omogućili smo elektroničko pokretanje poslovanja kroz jedinstveno internetsko sučelje, za obrte i trgovačka društva. Otvorili smo Centar dijeljenih usluga, najveći infrastrukturni projekt u IT–području u Hrvatskoj, vrijedan 360 milijuna kuna. Time na jednom mjestu spajamo sve elektroničke usluge i 300 institucija u tzv. „državni oblak”, što će omogućiti uspostavu standardizirane platforme za povezivanje i poslovanje svih državnih tijela i daljnji razvoj digitalnih usluga. To će građanima i poduzećima omogućiti jeftinije, brže i kvalitetnije usluge. Izdali smo oko 2,3 milijuna elektroničkih osobnih iskaznica, što znači da više od polovice stanovništva može digitalno pristupati uslugama države i digitalno potpisivati dokumente s najvišom razinom sigurnosti. Na europskoj razini, prema zadnjem DESI indeksu Hrvatska je u našem mandatu napredovala za četiri mjesta. Ubrzat ćemo transformaciju hrvatske javne uprave i gospodarstva daljnjom digitalizacijom i razvojem e-Hrvatske, države bez papira.

Rekordna ulaganja u promet i infrastrukturu. Spajamo državni teritorij: zahvaljujući Pelješkom mostu, prvi će put od Domovinskog rata Hrvatska biti u cijelosti cestovno povezana. Gradimo brojne ceste, dovršavamo projekt koridora 5C u Baranji, a u izgradnji je i puni profil Istarskog ipsilona radi prometnog povezivanja Istre s kontinentalnom Hrvatskom. Gradimo mostove od Svilaja do Čiova, preko mosta kod Gradiške. Dovršili smo i velike infrastrukturne projekte poput rekonstrukcije i dogradnje Zračne luke Split, obnove Zračne luke Dubrovnik, izgradnje Zagrebačke obale u Luci Rijeka i novog putničkog terminala luke Gaženica u Zadru, koja je proglašena najboljom kruzerskom lukom na svijetu. Dograđuje se i rekonstruira Zračna luka Zadar. U protekle tri godine, svjedočimo renesansi hrvatske obale zahvaljujući ulaganjima kakvih nije bilo još od Austro-Ugarske i to kroz investicijski ciklus izgradnje i obnove brojnih morskih i riječnih luka. Razvijamo i sektor ribarstva modernizacijom i opremanjem brojnih ribarskih luka. Nabavili smo gotovo 200 novih autobusa za Rijeku, Split, Zadar, Sisak, Zagreb, Dubrovnik, Pulu, Osijek i Vinkovce čime smo povećali kvalitetu javnog gradskog prijevoza za oko 1,6 milijuna hrvatskih građana. U resor prometa uložili smo 20 milijardi kuna i povoljnije refinancirali dug cijelog cestarskog sektora. Dovršeni su radovi na dijelu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je bio ostao nedovršen, zahvaljujući čemu Zagreb i Hrvatska dobivaju suvremeni kongresni centar. U desetljeću koje je pred nama, naglasak treba biti na za jačanju i modernizaciji željezničke infrastrukture. U tu svrhu, u idućih deset godina u željezničku infrastrukturu planiramo uložiti 3 milijarde eura, a brojni projekti koji se već provode vrijedni su oko milijardu i 250 milijuna eura.

Diljem Hrvatske financirali smo gotovo 2000 važnih projekata komunalne, socijalne i gospodarske infrastrukture.

Andrej Plenković, Hrvatski sabor, 16. listopada 2019.

Očuvanje hrvatskog sela i jačanje poljoprivrede. Zbog važnosti poljoprivrede u očuvanju hrvatskog sela proveli smo brojne mjere usmjerene na povećanje poljoprivredne proizvodnje i zaštitu dohotka poljoprivrednika. Zahvaljujući tim mjerama, broj poljoprivrednih gospodarstava povećao se za 7.000, a broj mladih poljoprivrednika za 2.000 te danas brojimo preko 22 tisuće mladih poljoprivrednika, koji čine 13% ukupnog broja poljoprivrednika. Štoviše, mladi su poljoprivrednici ugovorili pet puta više projekata nego u mandatima prethodnih dviju vlada. Za bolju distribuciju kapitala, potrebno je stvarati nove financijske instrumente za poljoprivredu i ribarstvo. Stoga smo u ovom mandatu u Program ruralnog razvoja uveli dotad nedostajuće financijske instrumente – mikro i male zajmove, jamstva i investicijske kredite za ruralni razvoj. U proteklih 18 mjeseci kroz ovu novu mjeru isplaćeno je gotovo 500 zajmova vrijednih 125 milijuna kuna. Za revitalizaciju hrvatskog sela i ostvarivanje punog potencijala poljoprivrede moramo nastaviti ulagati u njezinu generacijsku obnovu, poticanjem mladih poljoprivrednika i obiteljskih-poljoprivrednih gospodarstava, kojih je danas više nego prije tri godine. U narednom razdoblju naši će napori biti usmjereni k osiguranju jednostavnijih procedura za poljoprivrednike, osobito za mala gospodarstva, povećanju potpora za mlade poljoprivrednike i osiguranju sredstava za velike investicijske projekte, naročito na području prerade i stvaranja dodane vrijednosti.

Naš je cilj snažno hrvatsko selo, zdrava hrana po pristupačnim cijenama i konkurentna poljoprivreda u kojoj udruženi poljoprivrednici mogu što bolje živjeti od svog rada i ravnopravno sudjelovati na tržištu. Želimo motivirati mlađe, obrazovane generacije, koje su najspremnije prihvatiti izazove novih proizvodnih tehnologija, da se bave poljoprivredom, da ostanu živjeti u ruralnim područjima i zasnivaju obitelji.

Andrej Plenković, Intervju za Glas Slavonije, 24. prosinca 2018.

Poticaji ribarstvu i obnova ribarske infrastrukture. Ribarstvo osim gospodarske ima svoju tradicijsku vrijednost, te želimo očuvati ruralni način života u cijeloj Hrvatskoj, uključujući na našim otocima. Zahvaljujući napretku u korištenju Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020., a prije svega znanju hrvatskog sektora ribarstva i akvakulture, uz dobru suradnju s administracijom i znanošću, danas smo četvrta zemlja po proizvodnje ribe u Europi. Unaprijedili smo i zaštitu resursa te postajemo i primjer dobre prakse u Europskoj uniji. Započeli smo dugo očekivanu obnovu ribarske infrastrukture ugovaranjem izgradnje ili obnove prvih šest ribarskih luka. Osigurat ćemo i dalje potrebna sredstva za produktivna ulaganja u infrastrukturu, zaštitu resursa, unaprjeđenje prerade i stvaranje dodane vrijednosti, a osobitu pozornost posvetit ćemo očuvanju malog priobalnog ribolova.

Revitalizacija ruralnih zajednica. Obnova i izgradnja društvene i komunalne infrastrukture, kao uvjet bez kojeg se ne može zadržati stanovništvo na ruralnim prostorima, i dalje će biti značajan dio naših aktivnosti. No, ići ćemo i dalje te ćemo novim intervencijama posebnu pažnju posvetiti izgradnji širokopojasne infrastrukture i zelene arhitekture što će biti temelj za novu vitalnost hrvatskih ruralnih zajednica.

Rekordan i održiv turizam. Na području turizma, ostvarujemo rekordne rezultate i prihod od preko 12 milijardi eura. Ove smo godine zabilježili gotovo 21 milijun dolazaka, od čega preko 18,3 milijuna stranih turista te više od 108 milijuna noćenja. U tri godine broj noćenja porastao je za 16%, broj turističkih dolazaka za 20%, a prihodi za 17%. Posljednje tri godine prosječna potrošnja stranih gostiju skočila je sa 78 eura na 99 eura. Prošle smo godine u turizmu ostvarili preko milijardu eura investicija, što je povećanje od 55% u tri godine. Ostvarili smo iznimne rezultate i na području prepoznatljivosti brenda Hrvatske, te su naše promotivne aktivnosti na svjetskoj razini prepoznate kao najbolje i u tom smislu valorizirane svjetskim nagradama za promociju. Sva ova postignuća dovela su do napretka Hrvatske na Indeksu konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 5 mjesta, gdje smo sada na 27. mjestu.

To pokazuje da smo svojom politikom turizam osnažili kao stratešku okosnicu hrvatskog gospodarstva. Tome je pridonijelo donošenje pet turističkih zakona kojim smo hrvatski turizam prilagodili novim turističkim trendovima, a prvi smo put definirali i zdravstveni turizam. U našem je mandatu visina plaća u turizmu podignuta za 35%, a snizili smo i stopu PDV-a na 13% za dodatan zamah sektoru. Uvodimo CRO karticu, kojom ćemo poticati domaću turističku potrošnju i dati mogućnost poslodavcima da nagrađuju svoje zaposlenike. Vodeći računa o održivosti turizma, stavit ćemo u funkciju turizma stare vojne objekte, a nakon 20 godina riješili smo problem turističkoga zemljišta. Na razini Europske unije predložili smo osnivanje posebnog fonda za turizam kojemu je cilj potaknuti i potpomoći razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu te osigurati sredstva za razvoj inovativnih turističkih projekata, za što smo dobili podršku svih mediteranskih zemalja. Nastavljamo ulagati u modernizaciju hrvatskog turizma i povećanje kvalitete ponude i smještajnih kapaciteta, te poticati investicije čiji se potencijal procjenjuje na 3 milijarde eura u narednih pet godina.

Hrvatska trenutno 28% svojih energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora energije. Time smo za čak 40% premašili svoj cilj od 20% udjela energije iz obnovljivih izvora do 2020, po čemu smo na prvom mjestu u Europskoj uniji.

Andrej Plenković, Konferencija o energetskoj tranziciji, 28. siječnja 2020.

Energetska tranzicija na čistu energiju. Imamo odgovornost prema prirodnim resursima kojima raspolažemo zbog čega se zalažemo za njihovim dobrim upravljanjem. Stranka smo koja je svjesna štetnih posljedica klimatskih promjena na naš okoliš i gospodarstvo i koja promišlja energetsku tranziciju jednako koliko i ekološku. S obzirom na naše ograničene prirodne i financijske resurse, gospodarski razvoj trebamo usmjeriti prema inovacijama, novim tehnologijama te politikama koje će naš razvojni model učiniti održivijim. Kako bi i Hrvatska išla ukorak sa svjetskim trendom energetske tranzicije, moramo se kao stranka nastaviti zalagati i za održiv energetski razvoj te za smanjenje potrošnje i emisije stakleničkih plinova. Pravovremena ekološka tranzicija našem će gospodarstvu i tvrtkama osigurati gospodarski rast, građanima čišću i dostupniju energiju, a našoj će djeci ostaviti zdraviji okoliš. U tu smo svrhu izradili i provodit ćemo Strategiju energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050., usmjerenu prije svega na proizvodnju utemeljenu na obnovljivim izvorima energije.

Pozicioniranje Hrvatske na energetskoj karti Europe. Smanjit ćemo energetsku ovisnost Hrvatske i na taj način ojačati hrvatski ekonomski suverenitet. Tom cilju pridonijet će čitav niz infrastrukturnih projekata, izgradnja kompresorskih stanica, kao i LNG-Terminal na Krku koji će biti dovršen do kraja ove godine, a koji će Hrvatsku snažno pozicionirati na energetskoj karti Europe. Razvijat ćemo hrvatske potencijale u proizvodnji iz obnovljivih izvora energije, korištenjem vjetra, sunca i geotermalnih izvora, u čemu smo po udjelu među prvima u Europi.

Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena. Držimo do naše prirodne baštine i zato će Hrvatska, s HDZ-om na čelu, dati snažan doprinos borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti okoliša i očuvanju bioraznolikosti. Posebno ćemo štititi hrvatske prirodne resurse i okoliš, jer oni su ustavno zaštićeni i naša je odgovornost kakve ćemo šume, vodu, more i zrak ostaviti generacijama koje dolaze poslije nas. Na taj način dokazujemo i dokazivat ćemo i ubuduće da smo Lijepu Našu ne samo naslijedili od naših predaka, već i posudili od naših potomaka.

Energetska obnova zgrada. Nastavljamo s energetskom obnovom zgrada, čime štedimo novac i energiju. Do sada je obnovljeno ili pri završetku obnove više od 1400 zgrada javne namjene, uključujući i bolnice i škole. Obnovljeno je gotovo 400 škola, više od 90 vrtića, a više od 70.000 učenika dobilo je ugodnije prostore za učenje. Usto energetska obnova obuhvatila je i preko 16.000 kućanstava, za što su uvelike zaslužni europski fondovi, s čime ćemo nastaviti.

Poticanje ulaganja i europski fondovi. Investicijski kreditni rejting iskoristit ćemo za razvoj gospodarstva, poticanje ulaganja i povećanje izvoza. Tome će pridonijeti i još bolje korištenje europskih fondova, u ovoj i idućoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi Europske unije. Nakon što smo 2016. zatekli svega 9% ugovorenih te zanemarivih 1% isplaćenih europskih sredstava, znatno smo ubrzali povlačenje iz europskih fondova i pokrenuli sve institucije kako bismo uspjeli doseći čak 86% ugovorenih te 31% isplaćenih sredstava iz tih fondova. To je veliki iskorak koji je donio razvojnu šansu brojnim hrvatskim krajevima, gospodarstvenicima i građanima. Posebno se to odnosi na razvoj prometne infrastrukture: cesta, morskih, riječnih i zračnih luka, kao i na mostove, ali i na vodno-komunalnu i širokopojasnu infrastrukturu. Kako bismo povećali transparentnost i efikasnost poslovanja državnih tvrtki, planiramo proširiti mogućnosti ulaganja mirovinskih fondova. Pritom ćemo posebno voditi računa o nacionalnoj štednji od preko dva milijuna ljudi u mirovinskim fondovima. Planiramo povećati ulaganja mirovinskih fondova, jer raspolažu s preko 117 milijardi kuna imovine pod svojim upravljanjem.

Dobar gospodar državnom imovinom. Donošenjem Zakona i Strateških okvira stvorili smo uvjete za potpisivanje ugovora za aktivaciju državne imovine koja je bila zapuštena. Time smo uredili imovinsko-pravne odnose za novi investicijski ciklus te ispravili nepravde nanesene hrvatskom društvu u postupcima pretvorbe i privatizacije. Uveli smo kvalitetnije praćenje rada državnih tvrtki te izvještavanje države kao vlasnika i investitora dobiti u socijalno odgovorne projekte. I dalje ćemo upravljati državnom imovinom i trgovačkim društvima u vlasništvu ili suvlasništvu države tako da se stvara dodana vrijednost, a racionaliziraju troškovi.

Pripreme za ulazak u Schengenski prostor i europodručje. Strateški je cilj Hrvatske u idućem razdoblju ulazak u Schengenski prostor i europodručje, čime će naša zemlja ući u najuži krug europskih zemalja. Europska komisija je u listopadu 2019. potvrdila našu tehničku spremnost za ulazak u Schengenski prostor, koje predstavlja najveće područje slobodnog kretanja na svijetu za 400 milijuna ljudi. Ulazak Hrvatske u taj prostor pozitivno će se odraziti na sigurnost naših građana, gospodarstvo, ulagačku klimu i turizam. Ulazak u europodručje, kada za to budemo spremni, za Hrvatsku će značiti pridruživanje skupini od 19 država članica Europske unije s više od 340 milijuna stanovnika koji već koriste euro kao zajedničku valutu. Naša je prednost što je Hrvatska već visoko eurizirana, jer građani većinom štede i izražavaju veće vrijednosti u eurima. Na tom višegodišnjem putu, sve predviđene korake u provedbi Akcijskog plana planiramo ispuniti najkasnije do svibnja 2020., kako bi Hrvatska nakon toga bila spremna ući u Europski tečajni mehanizam II, gdje će trebati provesti nekoliko godina prije uvođenja eura kao službene valute.

Značajno povećana ulaganja u hrvatski šport. Stvorili smo poticajan okvir za razvoj športa u Hrvatskoj donošenjem prvog strateškog dokumenta u povijesti Hrvatske – Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. Udvostručili smo izdvajanja za šport, koja sada iznose 424 milijuna kuna, a prvi put smo omogućili da država ulaže u izgradnju i obnovu lokalne športske infrastrukture. Za tu namjenu uvedenu prije dvije godine u ovoj smo godini izdvojili 16 milijuna kuna, što je dvostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu, a i 7,5 milijuna kuna izdvojili smo za natkrivanje bazena na Zvončacu. Za razvoj lokalnog športa i športskih natjecanja u četiri godine je povećan proračun s 1,4 na 18 milijuna kuna, a izdvojili smo i 10 milijuna kuna za potporu organizacije velikih športskih manifestacija. Udvostručili smo i iznos nagrada za vrhunska športska postignuća. Godišnje financiramo programe, pripreme i odlaske na natjecanja za gotovo 250.000 športašica i športaša iz 85 nacionalnih športskih saveza, a sredstva za ovu namjenu povećana su za više od 50% u protekle tri godine. Potičemo i rad Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog športskog saveza gluhih, a zahvaljujući povećanju ulaganja od 90% u tri godine, omogućili smo odlazak na natjecanja 1.300 športaša s invaliditetom. Radi daljnjeg postizanja vrhunskih rezultata, ali i poticanja zdravijeg života, radit ćemo i dalje na razvoju svih oblika športa, uključujući vrhunski i rekreacijski šport, šport osoba s invaliditetom i šport u sustavu obrazovanja.